Prošao je rok u kojem se Europska komisija mogla žaliti na presudu Općeg suda EU-a u slučaju razmjene poruka predsjednice Ursule von der Leyen s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tijekom pandemije covida-19. Time presuda iz svibnja postaje pravomoćna.
Sud je tada zaključio da Komisija nije pružila zadovoljavajuće objašnjenje zašto poruke koje su razmijenili von der Leyen i Bourla ne sadrže informacije koje bi morale biti sačuvane, odnosno službeno registrirane.
Slučaj, koji je u medijima postao poznat kao "Pfizergate", počeo je nakon što je von der Leyen 2021. u intervjuu za New York Times otkrila da je razmjenjivala SMS-poruke s čelnikom Pfizera uoči dogovora o višemilijardskom ugovoru o cjepivima između EU-a i te farmaceutske kompanije. Novinari su tada zatražili pristup tim porukama, no Komisija ih nije dostavila.
Zbog tog odbijanja izbio je skandal koji su zagovornici transparentnosti koristili kao primjer nedostatka odgovornosti u vođenju Komisije pod predsjednicom von der Leyen. Istovremeno, protivnici cjepiva koristili su slučaj kao argument u širenju sumnje u legitimnost procesa nabave cjepiva.
Rok za žalbu na presudu najvišoj sudskoj instanci EU-a – Sudu pravde – istekao je početkom srpnja, a Komisija ga nije iskoristila, što je potvrdio glasnogovornik suda.
U međuvremenu je von der Leyen u Europskom parlamentu prvi put javno branila svoje postupke u vezi sa slučajem. Na početku srpnja suočila se s glasovanjem o nepovjerenju koje je pokrenuo desničarski rumunjski zastupnik Gheorghe Piperea, no preživjela ga je zahvaljujući podršci većine zastupnika. Tijekom rasprave u Strasbourgu poručila je da su neke od optužbi protiv nje "naprosto laž".
Iako Komisija nije uložila žalbu, to ne znači da će poruke biti objavljene. Sud je u presudi priznao da će njihovo pronalaženje biti otežano, a glasnogovornik Komisije izjavio je da će institucija, u skladu s presudom, pružiti "detaljnije objašnjenje zašto ne posjeduje tražene dokumente".
Glasnogovornik je dodao i da presuda "nije dovela u pitanje politiku registracije dokumenata Europske komisije u kontekstu prava na pristup informacijama", te naglasio da Komisija "ostaje u potpunosti predana otvorenosti, odgovornosti i jasnoj komunikaciji sa svim dionicima, uključujući institucije EU-a, civilno društvo i predstavnike interesa".