Island svoju relativno blagu klimu duguje ključnoj mreži oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjeveru Atlantika. Bez njih, otok bi bio znatno hladniji i izloženiji olujama. Suočena sa sve brojnijim dokazima da bi se taj sustav mogao urušiti, islandska vlada poduzela je dosad neviđen korak i proglasila taj rizik prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, pokrenuvši pripreme za ono što nazivaju "egzistencijalnom prijetnjom", piše CNN.
"Naša klima, gospodarstvo i sigurnost duboko su povezani sa stabilnošću oceanskih struja oko nas", rekao je Jóhann Páll Jóhannsson, islandski ministar okoliša, energetike i klime.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC. Taj sustav funkcionira poput goleme oceanske pokretne trake koja toplu vodu iz tropskih krajeva i s južne polutke povlači prema sjeveru. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone na dno i potom teče natrag prema jugu, održavajući klimatsku ravnotežu.
Kolaps AMOC-a scenarij je kojeg se znanstvenici najviše pribojavaju. Sve veći broj istraživanja potvrđuje da ovaj ključni sustav usporava zbog globalnog zatopljenja koje narušava osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta o kojoj ovisi. Iako znanost još uvijek nije sigurna kada bi se točno kolaps mogao dogoditi, neke studije predviđaju da bi se to moglo dogoditi već u ovom stoljeću.
Prestanak AMOC-a "više se ne može smatrati rizikom niske vjerojatnosti s obzirom na razvoj znanosti posljednjih godina", rekao je Stefan Rahmstorf, fizički oceanograf i klimatolog sa Sveučilišta u Potsdamu.
Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne i osjetile bi se diljem svijeta, piše CNN. To bi izazvalo goleme promjene vremena i klime, uključujući porast razine mora uz obale SAD-a i Europe, poremećaj monsunskih sustava ključnih za Aziju i Afriku te ekstremno hladne zime u Europi. Prema nekim modelima, morski led mogao bi se proširiti južno sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva.
Island bi se našao "blizu središta ozbiljnog regionalnog zahlađenja", što znači da bi ga mogao okovati morski led, pojasnio je Rahmstorf. Upravo to islandski ministar Jóhannsson naziva "egzistencijalnom prijetnjom", ističući da bi kolaps AMOC-a mogao uništiti infrastrukturu, promet i ključne industrije poput ribarstva.
Nakon što je istraživanje objavljeno u kolovozu izazvalo "ozbiljnu zabrinutost", ministar Jóhannsson izvijestio je vladu o najnovijim znanstvenim spoznajama. U rujnu je Vijeće za nacionalnu sigurnost Islanda proglasilo potencijalni kolaps AMOC-a rizikom za nacionalnu sigurnost - prvi put da je neka klimatska prijetnja dobila takvu oznaku u zemlji.
Odluka "odražava ozbiljnost problema i osigurava da se tom pitanju posveti pažnja koju zaslužuje", rekao je Jóhannsson. U praksi, to znači koordinirani odgovor na najvišoj razini kako bi se razumjela prijetnja te spriječile i ublažile najgore posljedice.
Znanstvenik Stefan Rahmstorf pohvalio je odluku Islanda, ističući da bi i druge zemlje trebale slijediti taj primjer jer bi se posljedice osjetile globalno, od uništenih usjeva do katastrofalnih poplava. Za Island, ova odluka predstavlja prekretnicu u shvaćanju klimatskih rizika.
"Ono što znamo jest da bi se trenutna klima mogla promijeniti toliko drastično da bi nam se moglo postati nemoguće prilagoditi", izjavio je Jóhannsson. "Ukratko, ovo nije samo znanstvena briga - to je pitanje nacionalnog opstanka i sigurnosti."