Deseci novih komercijalnih ruta, kojima se prevoze tisuće tona robe iz kineske pokrajine Xinjiang u Europu, otvoreni su tijekom prošle godine. Više od 40 ruta sada povezuje Europu sa zračnim lukama u toj regiji, za koju se vezuje podvrgavanje ujgurske etničke skupine prisilnom radu i kršenju ljudskih prava.
Najmanje devet kompanija uspostavilo je rute iz Xinjianga prema Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Švicarskoj, Belgiji, Irskoj, Španjolskoj i drugim europskim odredištima, prema novoj analizi podataka o zračnom teretnom prijevozu koju je provela washingtonska aktivistička skupina Uyghur Human Rights Project (UHRP).
Jedan prijevoznik je izjavio kako nema dokaza da je njihov teret proizveden prisilnim radom. Drugi su tvrdili da nisu odgovorni za opskrbne lance svoje robe. "Brzo širenje zračnih teretnih ruta između ujgurske regije i Europe predstavlja sve veću prijetnju integritetu opskrbnih lanaca EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva," navodi se u izvješću UHRP-a.
Analiza pokazuje da letovi prevoze robu kupljenu u online trgovinama, tekstil, obuću, elektroniku, autodijelove i poljoprivredne proizvode, sve sektore u kojima je moguć prisilni rad Ujgura, piše Politico.
"Zabrinut sam zbog ovih otkrića", rekao je David Alton, predsjednik Zajedničkog odbora za ljudska prava britanskog parlamenta, istaknuvši da porast letova "očigledno prkosi nedavnoj odluci Europske unije da usvoji mehanizam za provjeru prisilnog rada."
U srpnju je Altonov odbor utvrdio da i Ujedinjeno Kraljevstvo riskira postati "odlagalište" za robu proizvedenu modernim ropstvom te je pozvao na ciljane zabrane uvoza. Volkswagen je već napustio spomenutu regiju jer nije mogao provjeriti razmjere prisilnog rada u svom opskrbnom lancu.
Nacionalne vlade niza europskih i američkih država, Ujedinjeni narodi, sveučilišni istraživači, organizacije za ljudska prava, think tankovi i deseci svjedočanstava preživjelih pružili su dokaze o prisiljavanju Ujgura na rad diljem Xinjianga od strane Pekinga.
"Moramo pretpostaviti da je sve što se proizvodi u ujgurskoj regiji napravljeno prisilnim radom," rekla je Sian Lea, voditeljica zagovaračkih aktivnosti za Ujedinjeno Kraljevstvo i Europu u organizaciji Anti-Slavery International: "Prisilni rad koji provodi kineska država je rasprostranjen i sustavan."
Kineska vlada pozicionirala je glavnu zračnu luku Ürümqi u Xinjiangu kao središnje čvorište u svojoj strategiji "Zračni put svile", integrirajući regiju u globalna tržišta u sklopu Inicijative Pojas i put. Dužnosnici Komunističke partije Kine pozdravili su širenje globalnih zračnih veza regije 2023. godine kao dio projekta kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Tvrdnja o 'prisilnom radu' u Xinjiangu je 'laž stoljeća' koju su izmislili protukineski elementi kako bi ocrnili Kinu", rekao je glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Londonu, inzistirajući da u Xinjiangu nema prisilnog rada te da je izvješće UHRP-a potpuno netočno.
"Nikakvo klevetanje niti omalovažavanje ne može promijeniti činjenicu da su proizvodi iz Xinjianga visoke kvalitete i široko prihvaćeni. Niti može zasjeniti stabilan gospodarski i društveni napredak regije", dodao je glasnogovornik.
Prije lipnja 2024. godine, analiza javno dostupnih podataka o letovima koju je proveo Uyghur Human Rights Project identificirala je samo dvije teretne rute iz Ürümqija prema Europi. Sada deseci zrakoplova stižu izravno i s međuslijetanjem u Europu.
Najveći broj teretnih letova koje je UHRP pratio sletio je u Ujedinjeno Kraljevstvo (313), a slijedi Mađarska sa 162 dolaska teretnih letova. Zrakoplovne kompanije koje su održavale teretne rute između zračne luke Ürümqi i Europe uključuju CAMEX Airlines, European Cargo, Geo-Sky, MNG Airlines, My Freighter, ROMCargo, S.F. Airlines, Titan Airways i Uzbekistan Airways.
Gruzijski CAMEX Airlines nema "nikakvu komunikaciju s proizvođačima, vlasnicima tereta ili primateljima," rekao je operativni direktor tvrtke Shako Seturidze, napominjući da prevoze teret za špediterske tvrtke i "ne mogu provjeriti proizvođače ili tvornice u kojima je roba izrađena."
"CAMEX Airlines protivi se korištenju prisilnog rada bilo koje vrste. Prema našim saznanjima, nijedan naš teret ne dolazi iz same pokrajine Xinjiang", objasnio je Seturidze, navodeći da klijenti šalju teret u zračnu luku Ürümqi iz istočnih i južnih kineskih gradova kako bi im cijena zračnog prijevoza bila niža.
"Nemamo izravan uvid niti saznanja o konkretnom sadržaju, točnom podrijetlu, osim zračne luke ukrcaja, ili metodama proizvodnje pojedinih pošiljki tereta koje prevoze naši klijenti", rekao je Zurab Kiparoidze, potpredsjednik za pravne i administrativne poslove gruzijske tvrtke Geo-Sky.
Očekuje se da će se do kraja ove godine u Xinjiangu otvoriti sedam novih zračnih luka, a 26 civilnih zračnih luka već posluje u regiji, što dodatno naglašava sve dublju integraciju njezinih logističkih veza s ostatkom svijeta.
Europska unija je krajem 2025. uvela Uredbu o prisilnom radu kako bi suzbila zloporabe u proizvodnji uvozne robe. No uredbu nije jednostavno provesti, budući da se malo robe provjerava na granici, a opskrbne lance je teško pratiti.
"Zabrana uvoza iz Xinjianga poslala bi poruku da vlade nisu spremne podržati prisilni rad. Budući da je teško provesti značajnu dubinsku analizu na terenu u kontekstu prisilnog rada, poduzeća bi se trebala odmah povući iz ujgurske regije", rekla je Lea iz Anti-Slavery Internationala, pozivajući na američku zabranu iz 2021. na uvoz robe iz regije.
"Predanost Europe iskorjenjivanju prisilnog rada iz opskrbnih lanaca mora ići dalje od deklaracija", rekao je direktor istraživanja UHRP-a Henryk Szadziewski. "Svaka neprovjerena pošiljka iz Ürümqija predstavlja neuspjeh djelovanja i potencijalno kršenje ljudskih prava Ujgura."