RAVNATELJ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je na press-konferenciji Stožera u petak da će Hrvatska nabaviti novo, proteinsko cjepivo, koje proizvodi francuska farmaceutska kompanija Sanofi/GSK.
Istaknuo je da je to cjepivo drugačije i jeftinije od mRNA cjepiva.
"Naručili smo oko 300.000 doza inovativnog cjepiva. Dosad smo imali vektorska (AstraZeneca) i mRNA (Pfizer i Moderna), ovo je proteinsko, najavljuje se da će biti jako učinkovito. Dosta je jeftinije od mRNA cjepiva. Kad ga EMA evaluira, znat ćemo više", rekao je Capak.
"Druge zemlje su isto naručile, najveće količine je naručila Njemačka. Pretpostavljamo da oni imaju više informacija kad su uzeli toliko cjepiva, pa smo i mi naručili neku manju količinu", dodao je šef HZJZ-a.
Sanofi razvija cjepivo koje se temelji na sličnoj tehnologiji koju kompanija koristi u izradi cjepiva protiv sezonske gripe. Ovo cjepivo također cilja protein S koji virusu SARS-CoV-2 služi da se veže za stanice i uđe u njih. Kada uđe u stanice, virus se replicira i širi po organizmu. Infekcija potiče obrambeni sustav organizma da razvija protutijela koja će blokirati virus. Cjepivo na temelju proteina S potaknut će odgovor obrambenog sustava a da pritom neće uzrokovati infekciju budući da sadrži samo protein S, a ne i cijeli virus.
Kako se radi ovo cjepivo?
Znanstvenici u laboratoriju izdvajaju dio virusnog genskog koda koji služi za proizvodnju proteina S. Taj dio koda ubacuju u tzv. plazmid (grafika dolje), malu kružnu molekulu DNA kakvu uobičajeno imaju bakterije kao poseban dodatak osnovnoj DNA. Bakterije, čak i ako pripadaju sasvim različitim vrstama, preko takvih plazmida mogu međusobno izmjenjivati određena korisna svojstva, kao što je primjerice rezistencija na antibiotike.
Plazmid s umetkom koda za protein S naziva se rekombinantnom DNA jer kombinira različite segmente DNA. Plazmid će segment zadužen za kodiranje proteina S transportirati u bakulovirus, koji u prirodi inficira kukce i nije opasan za ljude. Znanstvenici će istovremeno u laboratoriju pripremiti stanice koje će postati minijaturne tvornice proteina S. Bakulovirus će ući u njih i početi se replicirati tako da će nastati mnoge identične kopije proteina S. Znanstvenici će konačno izdvojiti protein S iz mješavine, pročistiti ga, prikupiti ga u velikim količinama i konačno ga ubaciti u cjepivo. Takvo cjepivo proizvodi se s adjuvansom, odnosno pojačivačem koji potiče jači imunosni odgovor organizma.
Kad se cjepivo ubrizga u tijelo, imunološki sustav detektira protein spike, koji potiče stvaranje protutijela koja ga mogu identificirati i vezati se za njega.
Imunološki sustav reagira na cjepivo i pamti protein S, pa će tijelo, kad se susretne s cijelim virusom SARS-CoV-2, početi stvarati nova protutijela za suzbijanje virusa. Ova vrsta pamćenja omogućuje da se cjepivom stvori dugotrajnija zaštita od bolesti.
Sanofijevo cjepivo trenutno prolazi kroz treću fazu kliničkih ispitivanja, a očekuje se da bi moglo dobiti odobrenje američke FDA-e i europske EMA-e prije kraja 2021.
Europska komisija je još 18. lipnja 2020. formalizirala ugovor o kupnji cjepiva unaprijed u ime država članica kako bi mogla pravovremeno pratiti razvoj cjepiva te kako bi osigurala transparentnost i distribuciju.
EK je potpisala ugovore s osam farmaceutskih kompanija – AstraZenecom, Sanofi/GSK-om, CureVacom, Janssenom, Pfizer/BNT-om i Modernom.