Dvadeset šest osoba iz sedam različitih država, uključujući SAD i Rusiju, razmijenjeno je jučer u sklopu velike razmjene zatvorenika u Turskoj, a među njima je i novinar Wall Street Timesa Evan Gershkovich. Radi se o najvećoj razmjeni zatvorenika između Rusije i Zapada od Hladnog rata. No kako je do toga došlo?
Dužnosnici CIA-e su krajem lipnja održali tajni sastanak s ruskim obavještajcima u nepoznatom gradu Bliskog istoka kako bi pregovarali o razmjeni zatvorenika. Ovoga puta je CIA imala dobru ponudu - Vadima Krasikova, Rusa koji je usred bijela dana ubio čovjeka u Berlinu i koji je služio doživotnu kaznu u njemačkom zatvoru.
Mjeseci nagovaranja
CIA je prije toga mjesecima nagovarala njemačke dužnosnike da oslobode Krasikova, za kojeg se smatra da ima bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusima je CIA predložila razmjenu Krasikova za dvojicu Amerikanaca zatvorenih u Rusiji pod neutemeljenim optužbama za špijunažu: bivšeg američkog marinca Paula Whelana i novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha.
Ruski dužnosnici su prijedlog prenijeli vlastima u Moskvi te je početkom srpnja ruska strana kazala da načelno pristaje na dogovor. Moskva je 17. srpnja službeno prihvatila uvjete razmjene.
Scholz Bidenu: Učinit ću to za tebe
Da bi se ostvarila povijesna razmjena, Biden je trebao uvjeriti njemačkog kancelara Olafa Scholza da pusti Krasikova, što nije bio lak zadatak. Bidenova administracija je godinama tražila način putem kojeg bi se oslobodio Whelan. Američki obavještajci su se u siječnju 2023. sastali s ruskim i dali prijedlog: dvoje ruskih državljana zatočenih u Sloveniji u zamjenu za Whelana.
Rusija je odbila ponudu. U ožujku 2023. je u Rusiji uhićen Gershkovich te su sada Rusi tražile još veći ulog sa zapadne strane. Bidenova administracija je već razmijenila osuđenog ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta za puštanje košarkašice Brittney Griner i više nije imala u pritvoru ruskih špijuna visokog profila, piše CNN.
Dužnosnici su stoga počeli pretraživati svjetsku scenu i pokrenuli "tihu diplomaciju". U studenom te godine je CIA Moskvi dala novu ponudu - četvorica ruskih zarobljenika koje drže Norveška, Poljska i Slovenija u zamjenu za Whelana i Gershkovicha.
Postalo je jasno - Putin želi Krasikova
Kada je Rusija odbila i taj prijedlog, Amerikancima je postalo jasno da Putin želi Krasikova. Prvo je američki državni tajnik Antony Blinken na sastanku G7 u travnju 2023. iznio ideju njemačkoj ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock o puštanju Krasikova.
Nakon toga je Biden u siječnju pokrenuo to pitanje sa Scholzom, a zatim u veljači tijekom sastanka u Ovalnom uredu. Izvori navode da je Scholz tijekom sastanka u Ovalnom uredu rekao Bidenu: "Učinit ću to za tebe."
No uskoro je uslijedio šok. 16. veljače 2024. je u ruskom zatvoru umro Navalni, kojeg je SAD namjeravao uključiti u razmjenu. Američki dužnosnici navode da je tada "sve stalo" i da je zavladalo pesimistično raspoloženje glede razmjene.
>> U razmjeni zarobljenika oslobođen berlinski ubojica. Scholz: Odluka nije bila laka
Izvršili pritisak na Sloveniju
Vijest o smrti Navalnog objavljena je u vrijeme otvaranja sigurnosne konferencije u Njemačkoj, na kojoj je sudjelovala i američka potpredsjednica Kamala Harris. Potpredsjednica je na privatnom sastanku sa Scholzom izvršila dodatan pritisak u smjeru oslobađanja Krasikova. Njemačka je napokon početkom lipnja pristala pustiti ruskog ubojicu.
No SAD nije pregovarao samo s Njemačkom. Harris je još u Münchenu zatražila sastanak sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, kako bi ga potaknula da što prije krene u razmjenu, odnosno oslobađanje dvojice ruskih državljana koji su se nalazili u slovenskom pritvoru. U službenom izvješću s tog sastanka se naravno ne spominju razgovori o razmjeni zatvorenika.
Na slovenske vlasti je izvršio pritisak i sam Biden. Predsjednik je prije otprilike dva tjedna nazvao slovenskog premijera i urgirao dovršenje dogovora.