Od futurističkog sjedišta Europskog vijeća do ureda belgijskog premijera u Bruxellesu potrebne su samo dvije minute vožnje. Pitanje koje si diplomati EU-a sada privatno postavljaju jest je li se itko od čelnika ovotjednog summita uopće potrudio prijeći taj kratki put kako bi saznao što Bart De Wever, novi belgijski premijer, doista misli, piše Politico.
De Wever, koji je na čelu belgijske vlade tek od veljače, poremetio je planove EU-a za zapljenu zamrznute ruske imovine. Time je blokirao ključni zajam od 140 milijardi eura namijenjen financiranju Kijeva u sljedeće dvije godine. Njegovo protivljenje temelji se na strahu da bi se Vladimir Putin mogao osvetiti Belgiji, gdje se imovina nalazi. Zbog toga će se čelnici EU-a morati ponovno baviti ovim pitanjem u prosincu, ako ne i ranije na hitnom sastanku.
"Ovo je nered", izjavio je jedan diplomat pod uvjetom anonimnosti. "Nije se trebalo ovako odigrati." Protivljenje Belgije iznenadilo je mnoge, uključujući i visoke dužnosnike Europske komisije. Tim Ursule von der Leyen danima je uvjeravao kolege da su pronašli rješenje za De Weverove brige.
Najveću neugodnost vjerojatno je doživio predsjednik Europskog vijeća António Costa. "Danas ćemo na ovom Europskom vijeću donijeti političku odluku kako bismo osigurali financijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući i nabavu vojne opreme", samouvjereno je poručio Zelenskom u četvrtak ujutro. "I to je vrlo snažna poruka Rusiji. Ponavljali smo da ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno i pod svaku cijenu. I sada smo to konkretizirali."
Međutim, na kasnonoćnoj konferenciji za novinare, Costa i von der Leyen morali su objašnjavati što je pošlo po zlu i što zapravo znače neodređeno sročeni zaključci summita. Iz konačnog teksta nestalo je svako spominjanje korištenja ruske imovine za financiranje "reparacijskog zajma". Je li cijeli plan propao? Costa je inzistirao da nije, no nitko nije mogao sa sigurnošću reći kada će EU, ako ikada, postići dogovor.
A sve je moglo biti potpuno drugačije. Prije nego što je rasprava o imovini krenula u krivom smjeru, raspoloženje među saveznicima Ukrajine bilo je optimistično. EU je usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije, ciljajući Putinovu flotu tankera u sjeni te bankarski i energetski sektor.
Istovremeno, Donald Trump je, po prvi put, poduzeo konkretne korake protiv Moskve, uvodeći ono što je nazvao "ogromnim sankcijama" protiv najvećih ruskih naftnih kompanija. Rekao je da je izgubio strpljenje nakon mjeseci mirovnih pregovora s Putinom koji "jednostavno ne vode nikamo".
Visoki europski dužnosnici bili su oduševljeni Trumpovim potezom. "Bio je to tjedan uspona i padova, ali trenutno smo u prilično dobroj poziciji", rekao je jedan savjetnik u četvrtak ujutro. Čak je i mađarski premijer Viktor Orbán bio neuobičajeno kooperativan, držeći se po strani tijekom rasprava o Ukrajini. Nakon napetih pregovora, čelnici su se uspjeli dogovoriti i oko klimatskih ciljeva, postigavši, kako je jedan diplomat rekao, "klasičan" ishod u kojem su "svi jednako nezadovoljni". No, do 23 sata, fokus se vratio na neuspjeh plana za Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je ublažiti situaciju, rekavši da prijedlog o zajmu nije odbačen. "Nije pokopan, uspjeli smo razgovarati o tehničkim detaljima", rekao je novinarima. "Moramo napredovati s metodom, jer ne možemo učiniti ništa što krši međunarodno pravo."
Von der Leyen je također pokušala ostati optimistična, tvrdeći da će EU ostati odan saveznik Kijevu. "Spremni smo na dugoročnu borbu", objasnila je. Problem je, međutim, što Ukrajina novac treba već početkom sljedeće godine. Mnogi čelnici EU-a ponovno će se sastati u petak sa Zelenskim i britanskim premijerom Keirom Starmerom. Zelenski se nada da će tada imati više uspjeha.
"Nakon naših sankcija i Trumpovih sankcija, reparacijski zajam trebao je učiniti ovo stvarno dobrim danom", zaključio je jedan diplomat EU-a. "Ali to je prilika koju smo propustili."