Uz predstojeći sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nazire se prilika za mogućnost prekida rata u Ukrajini. Ovaj američko-ruski summit održat će se u petak na Aljasci. Analitičari ističu da je Putinova strategija dosljedna, on želi potvrditi ruske teritorijalne dobitke, spriječiti ulazak Ukrajine u NATO i osigurati dugoročni utjecaj Moskve na Ukrajinu.
Ukrajinska strana, koja nije službeno uključena u pregovore o sastanku (iako postoji šansa da bude prisutna na sastanku) na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, također čvrsto odbija odustati od traženja članstva u NATO-u i odbacuje priznanje ruske aneksije bilo koje od njezinih regija.
Zbog ovako oprečnih stavova, jasno je kako se i ishod sastanka može kretati u više smjerova koji uključuju nastavak dugotrajnog rata. Povrh svega, nije jasno što će se uopće naći na pregovaračkom stolu, a poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Ukrajina mora biti uključena u sve pregovore o miru.
Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Steve Witkoff nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede. "Vrlo je komplicirano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Bit će razmjene teritorija, na korist obiju strana", rekao je Trump nakon Witkoffova odlaska iz Moskve.
Takav scenarij koristan je za Putina, koji je još u svibnju odbio bezuvjetni prijedlog o prekidu vatre koji su mu uputili EU, SAD i Ukrajina. Njegove snage napreduju u ljetnoj ofenzivi, što bi mu moglo omogućiti da na jesen pregovara s puno jače pozicije.
Osim što ulazi u dijalog s relativno snažnom vojnom pozicijom, smatra se da Putin koristi pregovore kao sredstvo da dodatno iscrpi jedinstvo zapadnoga saveza.
CNN je u analizi iznio mogućnost da Putin pristane na bezuvjetni prekid vatre. "Putin će se htjeti boriti barem do listopada jer u ovom trenutku pobjeđuje", navodi se u analizi.
Drugi scenarij jest nastavak razgovora. Do listopada bi Putin mogao zauzeti ključne istočne gradove poput Pokrovska, Kostjantinivke i Kupjanska, što bi mu dalo čvrstu poziciju za pregrupiranje tijekom zime.
Iznesena je i varijanta u kojoj Ukrajina, uz stalnu i značajnu vojnu pomoć SAD-a i Europe, uspijeva izdržati sljedeće dvije godine rata. Najgori scenarij za Ukrajinu podrazumijeva zatopljenje američko-ruskih odnosa i ostajanje Ukrajine bez američke pomoći. Tako može doći do potpunog sloma ukrajinske obrane.
Najnepovoljniji ishod za Putina odnosi se na velike gubitke ruske vojske uz minimalne pomake na fronti. Ističe se i da bi situacija mogla nalikovati raspadu Sovjetskog Saveza nakon rata u Afganistanu.
Europa s dozom zabrinutosti gleda na predstojeći sastanak, strahujući da bi mogao rezultirati dogovorom postignutim bez sudjelovanja Ukrajine i Europske unije. Takav "mir bez Ukrajine" značio bi da se sigurnosni interesi Kijeva i europskih država ne uzimaju dovoljno u obzir.
Jedan europski diplomat, koji nije želio biti imenovan jer nije ovlašten govoriti javno, rekao je za CNN: "Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u povijesti."
Uloga Donalda Trumpa smatra se ključnom, a analitičari procjenjuju da mir za njega predstavlja politički i diplomatski kapital te da bi zato mogao biti spreman na ustupke nauštrb Ukrajine ili marginalizaciju Europe.
Na ovu temu smo popričali s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem.
"Sigurno je jedino da Trump želi postići deal, a sad hoće li taj dogovor biti mir, i kakvi će biti detalji, to je puno složenije pitanje. Vidimo da se Ukrajina ne želi odreći teritorija, što je u skladu s njezinim ustavom i temeljnim zakonima, ali i Rusi na pitanje teritorija gledaju jednako", kaže.
Ističe da bi najrealnije bilo doći do dogovora koji bi bio na tragu ciparskog modela. Ciparski model podrazumijeva da država formalno zadrži svoj teritorijalni integritet, ali da su pojedini dijelovi pod stvarnom kontrolom druge strane (kao što je Cipar podijeljen između ciparskih Grka i Turaka).
"Tu se radi o jednom zamrzavanju situacije. Bilo kakva razmjena teritorija za Ukrajinu bi bio težak potez, to je jednako kao da se teritorija odriču. Cipar je članica EU, a ovo bi Ukrajini dalo nadu oko ulaska u EU", objasnio je.
Ističe što je ono što se nikako ne bi smjelo dogoditi. "To je da Ukrajina ne može postati članica NATO-a, tj. da joj se automatizmom unaprijed zatvaraju vrata. To bi bilo i narušavanje Sjevernoatlantskog ugovora. Vrata NATO-a za Ukrajinu moraju biti otvorena", kaže.
Napominje da je tu još puno detalja o kojima je teško govoriti, a koji utječu na uvjete primirja.
"Sad smo u vremenu obljetnica. Vidimo kako je rat u Hrvatskoj završio ratnom pobjedom i mirnom reintegracijom, a u BiH je došlo do mira, ali je situacija disfunkcionalna s nezaliječenim ranama", objasnio je.
Pitamo ga o bojazni da bi se iz priče mogla izostaviti Europa, odnosno "da bi mogla biti fusnota". Govori da su to prije svega dobri naslovi.
"Do sada znamo za poprilično nepredvidivo ponašanje Trumpa, ali i njegove prijetnje za puno toga. Sad se tu malo stvar stabilizirala. Ne možemo reći da Trumpova administracija za neke stvari oko Europe nije bila u pravu zato što je Europa zapustila obrambene troškove iako po ekonomiji može parirati SAD-u.
Što mogući dogovor na Aljasci znači? Hoće li značiti novu fazu u euroatlantskom odnosu prema istočnom susjedu? Vrlo vjerojatno. U kojem smislu, to je još uvijek nepoznanica. No Europa nije beznačajna zato ne bih govorio o fusnoti. Vidimo i da američka strana traži ipak komunikaciju s europskom stranom", kaže.
Podsjetio je na Kubansku krizu. Riječ je o konfrontaciji iz 1962. godine između SAD-a i Sovjetskog Saveza zbog tajnog postavljanja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi. Kriza je završila dogovorom o povlačenju raketa u zamjenu za američko obećanje da neće napasti Kubu i povlačenje američkih raketa iz Turske.
"Ispalo je da su tada SAD pobijedile i dobile sve što su tražile jer Nikita Hruščov nije smatrao bitnim medijski ekspoze. Dogovor je bio egal, a ispalo je drugačije. To sovjetsko rukovodstvo Hruščovu nije oprostilo, a Putin i kremaljska ekipa to ne žele ponoviti", rekao je.
"Ovo je Trumpu bitno. On želi iza sebe ostaviti povijesne mirovne inicijative kao dio ostavštine. Ali on ovdje gleda i veći dobitak od pitanja mira kao takvog, ovdje se radi o dugoročnijem sređivanju odnosa SAD-a i Rusije."
Kako se ovdje misli doći do mira, u tehničkom smislu, to je nepoznanica. Morat će biti kompromisa, treba vidjeti kakvi će i koliki biti. Ciparski model je idealan, razmjena teritorija nije realna, a u svemu bi i biologija mogla odigrati svoje. Puno ih smatra da je prepreka miru jedino Putin, zato i kažem da će biologija igrati svoje", objasnio je Avdagić.