Gvajana je jedna od najmanjih država u Južnoj Americi, ali i zemlja koja je u samo nekoliko godina postala naftni div.
Prema izvješću Global Energy Monitora, Gvajana će do 2035. imati najveći rast naftne proizvodnje u svijetu. Procjenjuje se da će tada proizvoditi oko 2 milijuna barela dnevno – jednako koliko su 2022. zajedno proizvodile Kolumbija, Ekvador, Peru, Trinidad i Tobago i Venezuela.
Gvajana već sada proizvodi oko 650.000 barela dnevno, a Međunarodni monetarni fond navodi da je od 2022. do 2024. imala najveću stopu rasta BDP-a u svijetu. BDP je 2022. porastao za 63,3 posto, a 2023. za 33,8 posto. U 2024. gospodarstvo je raslo 43,6 posto, petu godinu zaredom s dvoznamenkastim rastom.
Ekonomski procvat počeo je 2015. kada je američki ExxonMobil u dubokim vodama otkrio gotovo 11 milijardi barela nafte. I tadašnji predsjednik David Granger i sadašnji predsjednik Irfaan Ali ulagali su u razvoj naftne industrije, uz obećanja da će prihodi poboljšati infrastrukturu i zdravstvenu skrb.
"Gvajana mora upravljati svojim bogatstvom tako da omogući uključiv i stabilan rast", rekao je za CNN Ryan Berg iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Gvajana ovih dana bira predsjednika, zastupnike i članove regionalnih vijeća. Predsjednik Ali, vođa Narodne progresivne stranke/Civic, traži novi mandat.
Njegovi glavni protivnici su Aubrey Norton, dugogodišnji zastupnik i vođa oporbenog Narodnog kongresa za reforme, te Azurddin Mohamed, sin poduzetnika i kandidat nove stranke We Invest in the Nation (WIN). Mohameda je 2024. američko Ministarstvo financija sankcioniralo uz tvrdnje da je pokušao "iskoristiti nerazvijeni sektor zlata u vlastitu korist".
Politički analitičar Imdat Oner s Florida International Universityja kaže da bi mirni izbori pokazali kako iznenadno naftno bogatstvo ne mora urušiti demokraciju, kao što se dogodilo u Venezueli. "Ako nova vlada iskoristi ovaj procvat transparentno i s jačim institucijama, to može biti primjer cijeloj regiji", rekao je Oner.
Izbori se održavaju u sjeni napetosti s Venezuelom, koja polaže pravo na regiju Essequibo bogatu naftom, zlatom i drugim resursima. Na tom području živi oko 125.000 ljudi, uključujući brojne pripadnike autohtonih zajednica.
Spor vuče korijene još iz kolonijalnog doba. Arbitražni sud u Parizu 1899. dodijelio je Essequibo Ujedinjenom Kraljevstvu, ali Caracas to osporava. Venezuelanska skupština je 2024. donijela zakon o stvaranju savezne države Guayana Esequiba, a vlada se nedavno obratila Međunarodnom sudu pravde s "dodatnim dokazima" o svojem pravu na to područje.
Ipak, Venezuela tvrdi da ne priznaje nadležnost UN-ova suda i da se neće pridržavati njegove odluke. Gvajana je taj teritorijalni zahtjev nazvala "egzistencijalnom prijetnjom".
Analitičar Benjamin Gedan iz Wilson Centra kaže da Gvajana nema snage obraniti se od mogućeg napada Venezuele pa se sve više približava SAD-u i njihovim saveznicima.
"Britanska ratna mornarica lani je poslala brod u regiju, a američke snage su održale zajedničke vježbe s Gvajanom", rekao je Gedan. Dodao je da je Trinidad i Tobago u kolovozu podržao moguću američku vojnu intervenciju ako Caracas krene na Gvajanu.
SAD su istodobno pojačali svoje vojne aktivnosti u Karipskom moru i nastavili optuživati vladu Nicolása Madura za krijumčarenje droge, što Caracas uporno odbacuje. Gvajana se u potpunosti svrstala uz američke poteze.
"Čvrst savez s Washingtonom mogao bi zajamčiti da Maduro ne krene u bilo kakvu avanturu prema Gvajani", rekao je Berg.
Iako američke kompanije predvode u naftnoj industriji, Kina je prisutna kroz infrastrukturne projekte. Novi most preko rijeke Demerara u Georgetownu gradi kineska tvrtka, dok su američki Exxon i Bechtel i dalje među najutjecajnijima u zemlji.
"Gvajana će se pokušati uskladiti i s Washingtonom i s Pekingom, ovisno o projektima", kaže Berg. Gedan napominje da predsjednik Ali očito naginje SAD-u, ali je i otvoren za kineske investicije.
Oner zaključuje da je interes Kine vezan uz utjecaj u regiji koju se tradicionalno smatra "američkim dvorištem". Ako Gvajana uspije zadržati ravnotežu, kaže, mogla bi pretvoriti veze s obje sile u konkretne političke i gospodarske dobitke, izvještava CNN.