Japan u tišini priprema najznačajniji pro-kripto zaokret među svim zemljama skupine G7, planirajući sveobuhvatnu reklasifikaciju digitalne imovine koja bi mogla iz temelja promijeniti regulatornu ravnotežu snaga u Aziji. Prema najavama, porez na dobit od kriptovaluta smanjit će se na fiksnu stopu od 20%, čime se vrši pritisak na financijska središta poput Singapura i Hong Konga, piše CryptoSlate.
Japanska Agencija za financijske usluge (FSA) radi na okviru koji bi Bitcoin, Ethereum i stotinjak drugih tokena svrstao uz dionice i investicijske fondove. Od 2026. ti bi se tokeni tretirali kao „financijski proizvodi“, s jedinstvenim porezom od 20% i pravilima o trgovanju povlaštenim informacijama, uz otvaranje pristupa bankama, osiguravateljima i javnim poduzećima.
Godinama su kriptovalute bile u sivoj zoni: tolerirane, ali visoko oporezovane do 55% i izvan ključnih institucija. Prelazak na status financijskog proizvoda izjednačio bi ih s dionicama. FSA cilja predstaviti zakone parlamentu 2026., nakon konzultacija, učeći na domaćim i globalnim kolapsima (Mt. Gox, Coincheck, FTX, Terra).
Ako se plan provede, Japan bi imao veću regulatornu jasnoću od partnera iz G7. Singapur uvodi licenciranje, Hong Kong pilotira tokenizirane zelene obveznice, a Južna Koreja širi kripto u korporacijama. Za razliku od njih, Japan mijenja i porezna pravila, fokusirajući se na povrat nakon oporezivanja.
Smanjenje poreza s 55% na 20% moglo bi promijeniti ponašanje malih ulagača i vratiti kapital u zemlju. Ako lokalni izdavatelji dobiju odobrenje za Bitcoin i Ethereum ETF-ove, sredstva koja su odlazila u SAD mogla bi se vratiti. Prema modelu CryptoSlatea, priljevi u japanske kripto fondove 2026. mogli bi doseći 100–800 mil. dolara, a 2027. 150 mil.–1,8 mlrd. dolara.
Singapur ima drukčiji porezni pristup, Hong Kong se oporavlja od skandala JPEX, a Južna Koreja bi 2025. mogla prilagoditi poreze. Usporedno, SAD imaju stope do 37%, Ujedinjeno Kraljevstvo do 28%, Francuska 30% fiksno, a Njemačka oslobođenje nakon godine držanja.
Kratkoročni utjecaj na Bitcoin, Ethereum i Solanu ovisi o provedbi, jer FSA još nije objavila službeni popis odobrenih tokena. Smjer je ipak jasan: vodeći tokeni ulaze u okvire slične tradicionalnim financijskim instrumentima. Ako pravila stupe na snagu 2026., poklopit će se s europskim MiCA-om i razvojem spot ETF-ova u SAD-u, dajući dosad najjasnije okruženje. Kripto se u Japanu ne oslobađa rizika, nego normalizira kroz jasna pravila: institucijama to olakšava ulaganje, malim ulagačima snižava porezni teret, a Aziji nameće novi standard koji će drugi vjerojatno pratiti.