Izrael se suočava s nadolazećom krizom oko novačenja ultraortodoksnih Židova u vojsku, što prijeti potkopavanjem vlade i produbljivanjem podjela u zemlji. Nakon dvije godine rata, javno mnijenje o ovom pitanju dramatično se promijenilo, a za premijera Benjamina Netanyahua ovo je možda i najeksplozivniji politički rizik s kojim se trenutno suočava, piše BBC.
Zakonodavci trenutno raspravljaju o nacrtu zakona kojim bi se ukinulo izuzeće od služenja vojnog roka za ultraortodoksne muškarce posvećene vjerskom studiju, povlastica koja je uspostavljena još pri osnutku Države Izrael 1948. godine. Vrhovni sud proglasio je to izuzeće nezakonitim prije gotovo 20 godina, a privremeni aranžmani formalno su ukinuti prošle godine, prisiljavajući vladu da započne s novačenjem članova te zajednice.
Međutim, od oko 24.000 poziva izdanih prošle godine, odazvalo se tek oko 1.200 ultraortodoksnih - ili Haredi - ročnika, prema vojnim podacima. Ovo pitanje prelilo se na ulice. Prošlog mjeseca deseci tisuća Haredi muškaraca organizirali su veliki prosvjed u Jeruzalemu, a zabilježeni su i napadi na dvojicu Haredi političara.
Nedavno je specijalna jedinica Granične policije morala spašavati vojne policajce od gomile dok su pokušavali uhititi osumnjičenog izbjegavača novačenja. Kao odgovor, stvoren je novi sustav za razmjenu poruka nazvan "Crna uzbuna" kako bi se zajednice brzo obavijestile i spriječila nova uhićenja.
Za mnoge u Haredi zajednici, ovo je dio šireg sukoba oko identiteta židovske države. "Mi smo židovska zemlja", rekao je prosvjednik Shmuel Orbach. "Ne možete se boriti protiv judaizma u židovskoj zemlji. To ne funkcionira." Unutar zidina ješive Kisse Rahamim u Bnei Braku, ultraortodoksnom gradu na periferiji Tel Aviva, promjene koje se događaju u Izraelu još se ne osjećaju.
Poglavar ješive, rabin Tzemach Mazuz, u svom prvom intervjuu za strane medije objašnjava njihov stav. "Dođite u jedan ujutro i vidjet ćete da pola momaka proučava Toru", rekao je. "Proučavanjem Tore štitimo vojnike gdje god se nalazili. Ovo je naša vojska."
Ultraortodoksni Židovi vjeruju da su neprestana molitva i vjerski studij jednako ključni za vojni uspjeh kao tenkovi i zrakoplovstvo. "Danas su se mnogi u vladi i Knessetu udaljili od religije. Kažu da su studenti ješive lijeni, što nije istina", dodao je rabin. "U Tel Avivu postoje deseci tisuća izbjegavača novačenja - zašto njih ne uzmu? Zašto napadaju studente ješive?"
Unatoč optužbama, Tel Aviv je tijekom rata dao velik broj vojnika, a pritisak na ročnike i rezerviste tijekom protekle dvije godine bacio je novo svjetlo na one koji ne služe. Haredi populacija danas čini 14 posto stanovništva Izraela, a izuzeće koje je nekad vrijedilo za nekoliko stotina studenata, do početka rata u Gazi naraslo je na oko 60.000 muškaraca.
Ankete u Izraelu pokazuju da raste podrška njihovom novačenju. Istraživanje Izraelskog instituta za demokraciju pokazalo je da 85 posto nežidovskih Hareda podržava sankcije za one koji odbiju poziv.
"Osjećam da postoje ljudi koji žive u ovoj zemlji, a da ništa ne daju zauzvrat", objasnio je jedan vojnik na dopustu u Tel Avivu. S njim se slaže i Gabby, mlada žena iz istog grada: "Ne mislim da, koliko god bili religiozni, to treba biti izgovor da ne idete služiti svojoj zemlji."
Podrška dolazi i od religioznih Židova izvan Haredi zajednice, poput Dorit Barak. "Jako sam ljuta što ultraortodoksni ljudi ne služe vojsku", rekla je. "To je nepravedno. I ja vjerujem u Toru, ali postoji izreka na hebrejskom - 'Safra i Saifa' [Knjiga i Mač] - što znači Tora i oružje zajedno. To je put naprijed, do dana mira."
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nalazi se u teškoj poziciji. Ultraortodoksne stranke ključni su saveznici u njegovoj vladajućoj koaliciji, a njihov glavni zahtjev je nastavak izuzeća od vojne obveze.
To je pitanje u prošlosti već dvaput srušilo Netanyahuove vlade. Na otvaranju zimske sjednice parlamenta u listopadu, Netanyahu je najavio da će novi nacrt zakona omogućiti novačenje 10.000 studenata ješive u roku od dvije godine, opisujući to kao "pravu revoluciju".
Međutim, mnogi zakonodavci, uključujući i one iz vladajuće koalicije, smatraju da je trenutni nacrt previše blag i da ga neće odobriti. Čini se da tekst uglavnom održava status quo, novačeći samo one koji nisu na cjelodnevnom vjerskom studiju i ukidajući sankcije za izbjegavanje nakon 26. godine.
Vođa oporbe Yair Lapid nazvao je nacrt "sramotom" i "izdajom", dok ga je čak i Tzachi Hanegbi, donedavni Netanyahuov savjetnik za nacionalnu sigurnost, opisao kao "instrument izbjegavanja koji ugrožava budućnost države".
Haredi stranke su podijeljene, no čini se da neke razmatraju podršku čak i ovako blagom zakonu kako bi se izbjeglo rušenje vlade. Na pitanje je li bolje podržati ovu verziju ili riskirati pad Netanyahua, rabin Mazuz je izbjegao direktan odgovor. "Svijetom upravlja Bog", rekao je.
Haredi način života malo se promijenio tijekom stoljeća, no oni i njihovi politički saveznici sada su u središtu rasprave o tome što znači biti Židov i Izraelac - znači li to boriti se za Izrael oružjem ili boriti se za svoj način života protiv modernih zahtjeva rata.