IZ Osnovne škole Vladislav Ribnikar, u kojoj se početkom svibnja dogodila tragedija nezapamćena u novijoj povijesti Srbije, od početka školske godine ispisalo se 60 učenika, izjavila je srpska ministrica prosvjete Slavica Đukić Dejanović. Škola je 3. svibnja bila poprište masovnog ubojstva kada je trinaestogodišnji učenik Kosta K. u vrijeme prvog sata očevim pištoljem usmrtio zaštitara i devetero učenika, a teško ranio još petero školskih kolegu i nastavnicu.
"Moramo shvatiti da djeca, čijih drugova, braće, sestara više nema, ne mogu ići u tu školu", rekla je Đukić Dejanović novinarima u Beogradu. Ona je navela da škola danas ima više od 1000 učenika i "svu pomoć i podršku države".
Školska godina u Srbiji počela je ovog rujna polemikama je li država poslije masovnog ubojstva u Ribnikaru poduzela sve mjere da se djeca u klupama osjećaju sigurno i bezbrižno, a da njihovi roditelji budu spokojni.
U svim školama od početka školske godine osigurano je dežurstvo policajaca, a ministarstvo prosvjete poslalo je svim školskim upravama upute i smjernice za rad, napose u pogledu sigurnosti učenika. Učenici od petog do osmog razreda su dobili i novu izvannastavnu aktivnost, a predmet je nazvan Vrline i vrijednosti kao životni kompas.
Dječak ubojica je u psihijatrijskoj ustanovi
Trinaestogodišnji učenik ubojica, koji se poslije zločina sam prijavio policiji, i dalje je pod nadzorom u specijaliziranoj psihijatrijskoj ustanovi, a njegov je otac, čijim pištoljem je počinjeno ubojstvo, u pritvoru.
Policija je oca uhitila zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, nakon što je utvrđeno da je sina vodio u streljane na vježbanje gađanja, a svoja dva pištolja i streljivo za koje je imao uredne dozvole ostavio je u sefu dostupne neovlaštenim osobama.
Pritvor mu je u međuvremenu produljen, između ostalog i zbog činjenice da je za kazneno djelo kojim ga se tereti propisana kazna zatvora dulja od 10 godina.
Ubojstva u školi, a dan kasnije i u dva sela u kojima je 21-godišnjak ubio osmero uglavnom mladih ljudi i ranio ih još 14, pokrenule su masovne prosvjede "Srbija protiv nasilja", na koje je pozvala proeuropska oporba s ciljem da se zaustavi poticanje nasilja u politici, javnom prostoru i medijima. Ti skupovi prerasli su u masovan građanski bunt kojem su se pridružili studenti, sindikati, nevladine organizacije, udruge i pokreti, a podržali su ih glumci te akademska zajednica sveučilišnih profesora i znanstvenika.
Prosvjedi i dalje traju, ali više nisu masovni kao prvih mjeseci.