UDRUGA Glas poduzetnika (UGP) ocijenila je da paket mjera koji je vlada donijela za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena energenata i hrane, u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, nije dovoljan, nije reformski i nije hrabar.
"Predstavljene mjere samo su jedan, nadamo se početni, korak u pravom smjeru. Pozdravljamo mjere za građanstvo, no iste su nedovoljne ukoliko dođe do otkaza ili zatvaranja poslovanja te je potrebno omogućiti ograničavanje cijena energenata za poduzetnike, bez podjela i daljnje diskriminacije. Slijedom navedenog, samo smo djelomično zadovoljni navedenim mjerama i predstavljenim novim tarifama za poduzetnike", poručuju iz te Udruge.
Objavili niz zahtjeva
Od vlade tako traže prestanak 30-godišnje diskriminacije i tarifu struje jednaku za kućanstva, javni sektor i poduzetnike. Smatraju i da je potrebno hitno ograničiti cijenu plina jer je od studenoga lani skuplja za 400 posto i više.
Traže i dodatna porezna rasterećenja u poslovanju (smanjivanje PDV-a, poreza na dohodak i doprinosa) kako bi se poduzetnicima oslobodio novac koji će se putem neoporezivih izdataka preliti zaposlenicima te na taj način povećati plaće, no pozdravljaju povećanje nivoa poreznih olakšica.
"Paket vladinih mjera ima svoje dobre i loše strane. Dobro je definiranje po prihvatljivoj cijeni cijene struje kućanstvima, javnom sektoru i jednom dijelu poduzetnika tj. manjim poduzetnicima, no loše je daljnje nastavljanje diskriminacije s tarifama struje, gdje obitelji sa više djece plaćaju veću cijenu, gdje poduzetnici sa više zaposlenih i većom potrošnjom plaćaju veću cijenu itd", izjavio je predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.
Pozdravlja mjere bazirane na povećavanju udjela obnovljivih izvora energije, kao i povećanje poreznih olakšica, no smatra da je to nedovoljno i ne vidi nijedan razlog zašto se ne ide sa smanjivanjem poreza na dohodak, doprinosa i PDV-a, prvenstveno u uslužnim djelatnostima, kako bi došlo do povećanja i plaća i pokrivanja povećanih troškova uzrokovanih energetskom krizom, pogotovo u situaciji povećanog priljeva sredstava u proračun, navodi Bujas.
U UGP-u smatraju i da nije dobro zadirati u ograničavanje cijene namirnica jer potencijalno može doći do nestašice nekih proizvoda, a predlažu daljnja porezna rasterećenja kao reformsku i dugoročnu mjeru.
Što se tiče oporezivanja ekstraprofita za sve poduzetnike, intencija Europske unije je da se to odnosi na proizvođače električne energije koji takve profite ostvaruju jer im cijena proizvodnje energije ne raste zbog korištenja jeftinijih ili obnovljivih sirovina. U svjetlu toga, vide da će glavni kandidati za oporezivanje ekstra profita u Hrvatskoj biti HEP i INA.
"Uvode porez na ekstraprofite, a ubrali su višestruko veći PDV"
Također, ako se postavlja pitanje moralnosti, koliko je moralno da se oporezuje ekstraprofit kompanija, a istovremeno je država za sve višestruko povećane cijene naplatila višestruko veći PDV, pitaju se u UGP-u.
Nadalje, u te cijene nije uračunat PDV, troškovi mrežarine, trošarine i distribucije, što znači da će realna cijena struje kako za građane, tako i za poduzetnike biti puno veća. Dobit HEP-a ne bi trebala biti korištena za "krpanje rupa" u državnom proračunu, nego reinvestirana u nove projekte obnovljivih izvora energije koji će u dugom roku doprinijeti energetskoj neovisnosti cijele zemlje, napominju iz te Udruge.
Kako još navode, iz partnerske Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika pozdravljaju najavljene potpore sektoru javnog prijevoza putnika.
"Činjenica je da je taj sektor pretrpio ogromne gubitke uslijed pandemije koronavirusa, međutim neprihvatljivo je ponovno ignoriranje sektora teretnog prijevoza. Cijena goriva predstavlja jedan od ključnih elemenata ukupne cijene prijevoza, te je i jedan od razloga zbog čega hrvatski prijevoznici tereta nisu konkurentni na svjetskom tržištu. Stoga i mi iz UGP-a inzistiramo na dopuni predloženih mjera na način da se omoguće i potpore za sektor javnog prijevoza tereta, kao i prijevoza svih putnika autobusima", zaključuje se u priopćenju UGP-a.