Sve više Amerikanaca smatra da SAD ide u pogrešnom smjeru pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa, pokazuju nova istraživanja javnog mnijenja. Nezadovoljstvo nije prisutno samo među demokratima i neovisnima, nego se sve snažnije pojavljuje i među republikanskom bazom, prenosi Newsweek.
Anketa Verasight-a iz rujna pokazala je da samo 28 posto odraslih Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u "pravom smjeru", dok 60 posto smatra da ide "u krivom". Još 12 posto ispitanih reklo je da nije sigurno. U kolovozu je omjer bio 33 posto prema 57 posto.
Gallup bilježi isti trend – samo 29 posto građana zadovoljno je stanjem u zemlji, što je najniža razina otkako je Trump u siječnju preuzeo dužnost. Tijekom ljeta zadovoljstvo se kretalo između 31 i 33 posto, a u svibnju je dosegnulo vrhunac od 38 posto.
Iako je nakon Trumpove inauguracije optimizam među republikancima bio u porastu, posljednji rezultati pokazuju da povjerenje u vlastitu stranku počinje slabjeti.
Gallupovo istraživanje bilježi najveći pad upravo među republikancima: zadovoljstvo je u rujnu palo na 68 posto, dok je u kolovozu iznosilo 76 posto. Kod neovisnih birača ostaje na 23 posto, a kod demokrata na samo 1 posto.
AP-NORC navodi da je udio republikanaca koji vjeruju da zemlja ide u krivom smjeru skočio s 29 posto u lipnju na 51 posto u rujnu. Među mlađim republikancima, ispod 45 godina, taj je broj narastao za 30 postotnih bodova – na 61 posto.
Dio analitičara povezuje taj rast nezadovoljstva s atentatom na konzervativnog aktivista Charlieja Kirka 10. rujna, događajem koji je, čini se, uzdrmao republikance i pojačao sumnje u stabilnost zemlje.
Prema anketi Quinnipiaca, čak 79 posto birača smatra da je SAD u političkoj krizi. Tako misli 93 posto demokrata, 84 posto neovisnih i 60 posto republikanaca.
Gallup pokazuje da je nakon atentata naglo porastao broj Amerikanaca koji kriminal i nasilje vide kao glavni problem zemlje – s 3 posto u kolovozu na 8 posto u rujnu, što je najviše u posljednjih pet godina. Zabrinutost zbog nacionalnog jedinstva također se udvostručila, s 5 na 10 posto, najviše od napada na Kapitol 6. siječnja.
Istraživanje YouGov-a otkriva da 59 posto Amerikanaca političko nasilje smatra "vrlo velikim problemom". Tako misli 58 posto demokrata, 54 posto neovisnih i 67 posto republikanaca.
Republikanci su na ubojstvo Charlieja Kirka reagirali gotovo jednoglasno – s ogorčenjem i tugom. Trump je nazvao njegovu smrt "mračnim trenutkom za Ameriku", opisao ga kao "iznimnu osobu" i posthumno mu dodijelio Predsjedničku medalju slobode. Na komemoraciji u Arizoni proglasio ga je "mučenikom američke slobode" i okrivio "radikalnu ljevicu" za stvaranje klime neprijateljstva koja je dovela do pucnjave.
Senatski čelnik John Thune i senator Mike Lee istaknuli su Kirkov utjecaj na konzervativni pokret i upozorili na sve opasniju političku klimu. Potpredsjednik JD Vance poručio je da se ubojstvo mora promatrati kao dio šire kulturne borbe.
Peter Loge, direktor Projekta za etiku u političkoj komunikaciji na Sveučilištu George Washington, rekao je za Newsweek da upravo takva retorika potiče osjećaj nezadovoljstva među građanima.
"Jedan od razloga zašto toliko birača misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru jest to što im predsjednik stalno govori da je sve loše. Najglasniji konzervativni glasovi ponavljaju da je Amerika slomljena i da su svi koji se s njima ne slažu neprijatelji. Nije čudo da i republikanci počinju misliti da ništa ne funkcionira", rekao je Loge.
"Većina birača želi da stvari funkcioniraju. Ako zaključe da ne funkcioniraju, smjenjuju one koji su na vlasti. Ako predsjednik i njegovi saveznici govore da ništa ne radi kako treba, birači bi mogli povjerovati i na izborima poslati republikance kući", dodao je.
Slično upozorava i analitičar Matt McDermott: "Rezultati su ozbiljno upozorenje za Trumpa. Čak i unutar njegove baze raste nelagoda oko smjera zemlje – ne samo zbog ekonomije, nego i zbog političkog nasilja i nestabilnosti. To nije ono što su birači, čak ni oni koji su ga podržali, očekivali."