U osnovnim školama se, u odnosu na 2019., češće nudi voće i povrće, u napitke se dodaje manje šećera, a nedostatak je neujednačenost školske prehrane među regijama, pokazalo je istraživanje o prehrani učenika koje su proveli HZJZ i UNICEF.
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku su u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece izradili izvješće pod nazivom "Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama - usporedba podataka iz 2019. i 2023.".
Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedenih u dva navrata, 2019. i 2023., a predstavili su ga danas, 16. listopada, kada se obilježava 80. Svjetski dan hrane.
"Nepravilna prehrana jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas najčešće u svijetu.
Promjena prehrambenih navika koje kod nas nisu najbolje, kao ni prehrambenog stanja djece, gdje smo drugi u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, predstavlja težak i multidisciplinaran posao u kojem trebamo svi sudjelovati", rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
"Godine 2023., kad je donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka, željeli smo saznati što se promijenilo i kakva je situacija na terenu", rekla je nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Ivana Šimić koja je predstavila istraživanje.
Jedan od nedostataka je, kaže, što kvalitetno organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim školama. "Iako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane", kazala je.
Istraživanje je pokazalo da 40 posto područnih škola ima drugačiju prehranu od matičnih, a djeca zaslužuju jednake uvjete, dodala je. Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji, odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.
Što se tiče provedbe smjernica, razlike su također velike. "Neke škole i osnivači su vrlo angažirani, dok druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke. Potrebno je najprije urediti infrastrukturu i zaposliti stručni kadar kako bi se smjernice mogle provoditi", kazala je Šimić.
Istaknula je i da je zabilježen pozitivan trend. Iako su sokovi i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani, njih nudi oko 65 posto škola što nije u skladu sa smjernicama, primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća. "22 posto škola svakodnevno nudi voće, a 23 posto povrće učenicima", stoji u istraživanju.
Šimić je kazala da je to rezultat višegodišnjeg rada na promicanju pravilne prehrane. Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15 posto pripremljene hrane, najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima.
Svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama, a 37 posto škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike "Živjeti zdravo", dok dodatnih 51 posto to čini djelomično, uz prilagodbu.
Istraživanje je pokazalo i da su potrebna dodatna ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručna podrška kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama.