Istraživanje o vršnjačkom nasilju među osnovnoškolcima u Hrvatskoj, predstavljeno danas u Zagrebu, pokazalo je da zabrinjavajuće velik broj djece trpi nasilje na internetu, dok roditelji imaju slab nadzor nad online komunikacijom svoje djece.
Nacionalno istraživanje proveli su Centar za sigurniji internet (CSI) i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na uzorku od više od 1700 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija. Fokus je bio na nasilju u školskom i digitalnom okruženju.
Jedna od voditeljica istraživanja, Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta, upozorila je da djeca vrlo rano ulaze u digitalni svijet.
"Mladi već u petom razredu primaju i šalju neprimjerene sadržaje. Djeca sve ranije otvaraju profile na društvenim mrežama i ne razumiju rizike koji ih u tome prate. Algoritmi ih žele što dulje zadržati na internetu, a oni do 14. godine nisu odgovorni", rekla je.
Dodala je da nasilje u školama ima digitalnu komponentu, jer internet povećava broj sudionika u nasilju: "Nekad su počinitelji bili pojedinci, danas u nasilju sudjeluje i trećina učenika."
Istraživanje pokazuje da u sedmom razredu dolazi do ‘skoka’ doprinosa kulturi nasilja.
"U šestom razredu trećina učenika prima neprimjerene online sadržaje od vršnjaka, a već u sedmom dio njih drugima šalje vlastite seksualne sadržaje, često pod prisilom", rekla je Vejmelka.
Zabrinjava i podatak da gotovo svako peto dijete u sedmom razredu dogovara susret s nepoznatom osobom putem interneta.
Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati dnevno na internetu. Najviše koriste TikTok, Snapchat i YouTube, a Instagram postaje važniji u višim razredima.
Iako većina koristi privatne postavke, 23,5 posto učenika ima potpuno javne profile.
"Polovica djevojčica ima u potpunosti privatne profile, dok je kod dječaka to tek 29,5 posto", istaknula je Vejmelka.
Dodala je i da mali broj roditelja uopće sudjeluje u online životu svoje djece, iako je upravo povjerenje između roditelja i djece najbolji zaštitni faktor.
Voditelj Ureda Centra za sigurniji internet Ivan Ćaleta rekao je da se vršnjačko nasilje iz stvarnog svijeta prenosi u virtualni prostor, najčešće kroz grupne razgovore.
"U tim grupama svakodnevno se događa vrijeđanje, omalovažavanje i slična ponašanja koja mogu izazvati trajne posljedice", upozorio je Ćaleta.
Zaključio je da je više od 80 posto djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju na jedan ili više načina.
Šestašica Aura Radočaj, koja je izradila priručnik o cyberbullyingu u suradnji s Centrom za sigurniji internet, ispričala je da je i sama doživjela online napade.
"Moji prijatelji često ne znaju kome se obratiti pa reagiraju tako da vraćaju ‘hate’. Zato je podrška roditelja jako važna", rekla je.
Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak poručio je roditeljima da mobitel ne znači sigurnost.
"Dijete nije uvijek sigurno kod kuće – dok ima mobitel u rukama, izloženo je brojnim online rizicima koje često ni odrasli ne prepoznaju", rekao je.
Pozvao je roditelje da s djecom razgovaraju svakodnevno, a ne samo kad se problem dogodi.
"Djecu ne treba nadzirati, nego im trebamo biti vodiči u digitalnom svijetu. Samo tako možemo izgraditi generaciju koja će se znati zaštititi i prepoznati rizična ponašanja", zaključio je Ramljak.