Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) u Hrvatskoj i u Srbiji smatra da su vlasti dviju država 30. obljetnicu Oluje iskoristile kako bi, svaka na svoj način, pokazale šovinizam i potpuno zanemarile odgovornost prema žrtvama.
Prema priopćenju Inicijative, u izjavama hrvatskih dužnosnika nema spomena o egzodusu i ubojstvima srpskih civila niti o kasnijem sprječavanju njihova povratka, dok srpski dužnosnici ne govore o odgovornosti za udruženi zločinački pothvat koji je doveo do stvaranja tzv. Republike Srpske Krajine, niti o zlostavljanjima i prisilnoj mobilizaciji srpskih izbjeglica iz Hrvatske.
Kako navodi Inicijativa, u Srbiji je 3. kolovoza u Sremskim Karlovcima održana središnja državna komemoracija "Oluja je pogrom – pamtimo zauvijek", u organizaciji Srbije i entiteta Republika Srpska. Po ocjeni Inicijative, taj je događaj predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslužio da otvoreno ismijavaju vladavinu prava, samo dva dana nakon što je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog potpisivanja dekreta koji su poništeni od visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Inicijativa ističe da se Vučić u govoru izbjeglicama ispričao zbog preusmjeravanja kolona izbjeglica daleko od većih gradova u Srbiji, ali nije osudio etnički inženjering režima Slobodana Miloševića – slanje krajiških Srba na Kosovo – niti zlostavljanja i prisilne mobilizacije kojima su izbjeglice bile izložene tijekom ljeta 1995. od strane srpskog MUP-a i paravojnih jedinica. Vučić i Dodik, prema navodima Inicijative, pritom su, govoreći o navodnoj stalnoj međunarodnoj uroti protiv Srbije i Republike Srpske, hvalili "žrtvu" osuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Biljane Plavšić.
Inicijativa mladih za ljudska prava navodi da je u Kninu 30. obljetnica Oluje obilježena govorima premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, u kojima su slavili politiku Franje Tuđmana. Nakon službenih govora puštena je pjesma Marka Perkovića Thompsona.
Inicijativa podsjeća da je Plenković govorio pozitivno o pripadnicima srpske zajednice koji su sudjelovali u obrani Hrvatske, ali nije spomenuo mjesta stradanja srpskih civila koja je posjetio prije pet godina, poput Varivoda. Također ističu da je Plenković u govoru rekao da je Hrvatska "omogućila povratak hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti", pozivajući se na Tuđmanov govor, što Inicijativa naziva ciničnim s obzirom na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2015., kojom je utvrđeno da su najviši hrvatski dužnosnici, uključujući Tuđmana, planirali masovni egzodus srpskog stanovništva kao poželjan ishod Oluje.
Kako navodi Inicijativa, predsjednik Sabora Jandroković izjavio je kako ga je "dirnuo broj mladih ljudi na vojnoj paradi u Zagrebu i na Thompsonovim koncertima" te da ti mladi ljudi "poštuju našu vjeru i crkvu, našu tradiciju i identitet" te su prigrlili Tuđmanovu doktrinu. Inicijativa ocjenjuje da nakon takvih poruka vrha vlasti ne čudi što ni ove godine nema osude ni kaznenog progona osoba koje su, kao i na koncertu u Zagrebu, i uoči Perkovićeva nastupa u Sinju 4. kolovoza veličale ustaške ratne zločince Juru Francetića i Maksa Luburića.
U priopćenju Inicijative naglašava se da će pravi znak iskrene izgradnje mira biti tek kada u Kninu bude podignut spomenik srpskim civilima – građanima Republike Hrvatske – ubijenima tijekom i nakon Oluje, te kada se u Beogradu ulica nazvana po ratnohuškačkom ideologu Brani Crnčeviću preimenuje u čast Ružice Markobašić, žrtve ratnog zločina na Ovčari nad hrvatskim civilima i zarobljenicima. Inicijativa podsjeća da je još u prosincu 2022. podnijela zahtjev beogradskoj Komisiji za imenovanje ulica i trgova za tu promjenu, ali odgovor do danas nije stigao.
Inicijativa nadalje podsjeća da je prije 15 godina u Hrvatskoj postavila ploču isprike civilnim žrtvama Oluje. Povodom ove 30. obljetnice, Inicijativa otvoreno poziva Grad Knin da započne dijalog o službenom postavljanju spomen-obilježja civilnim žrtvama. "To je naša odgovornost prema sugrađanima čija su prava ne samo ostala nezaštićena nego su bila kršena u naše ime. Teret zločina i odgovornosti vlasti u Hrvatskoj duguju ne samo žrtvama nego i onim zapovjednicima i vojnicima koji nisu kršili međunarodno pravo, kao i mladima i budućim generacijama", poručuje Inicijativa.
Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) je regionalna organizacija koja djeluje u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Osnovana je s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i suočavanja s prošlošću među mladima u postjugoslavenskim društvima.
U Hrvatskoj djeluje od 2008. godine te se bavi borbom protiv revizionizma, promicanjem antifašističkih vrijednosti te jačanjem građanskog odgoja i političke pismenosti među mladima.