IZ DOKUMENTACIJE, e-mailova, izjava te članaka Afere Hotmail koje je objavio Index jasno proizlazi kako su šef HDZ-a Andrej Plenković i Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje i utjecaj kako bi posebna skupina, koju su oni birali, mogla zaraditi desetke, ako ne i stotine milijuna kuna na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja 2017. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Lex Agrokora i ulaska posebnog vladinog povjerenika Ante Ramljaka u središte bivše tvrtke Ivice Todorića.
Nikad brže odrađena istraga za zaključkom kako nema Afere Hotmail
U manje od mjesec dana u jednoj od najbrže odrađenih istraga ikada, nakon što smo objavili sve dokaze, Državno odvjetništvo, točnije USKOK, objavio je da nema nikakvih elemenata kaznenog djela kod bivše potpredsjednice Martine Dalić, premijera Andreja Plenkovića, bivšeg vladinog povjerenika Ante Ramljaka i tadašnjeg ministra financija Zdravka Marića u Aferi Hotmail.
Plenković, podsjetimo, nije odgovarao ni pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa u onom svom poznatom manevru kada je tražio izuzeće predsjednice tog tijela Nataše Novaković uz obrazloženje da je ona bila zaposlena u HUP-u koji je povezan s Agrokorom. Kasnije se skrio iza tada još nepravomoćne presude kojom je bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko rušio ionako male ovlasti Povjerenstva.
Aferu HDZ-ovaca opet plaćaju građani
Vladajuća saborska većina pljeskala je Plenkovićevu manevru slažući se s ocjenama šefa HDZ-a kako je izbjegao proces jer je "Povjerenstvo ispolitizirano". Pet godina nakon tih događaja Plenković je i dalje na čelu države i sve polako dolazi na naplatu.
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) prihvatio je tužbu Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske zbog načina na koji mu je oduzet Agrokor. Ako Todorić uspije dobiti ovu tužbu, državni proračun mogao bi biti siromašniji za oko 7 milijardi eura. Točnije rečeno, odštetu Todoriću mogli bi platiti svi građani.
Iste one institucije koje su u manje od mjesec dana izdale rješenje o tome da u aferi Borg nema ništa sumnjivo opet su se osramotile. Prvotno je u veljači ove godine Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu Todoriću u slučaju Mali Agrokor, pri čemu su troškovi suđenja pali na teret građana.
Interes Agrokora, u doba Todorića, bio je interes Hrvatske
Sada su pred krahom i za optužnicu u slučaju Veliki Agrokor nakon što je Visoki kazneni sud odlučio da knjigovodstveno-financijsko vještačenje koje predstavlja ključni dokaz protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih izbaci iz spisa.
Naime, unatoč činjenici da u članku 311. Zakona o kaznenom postupku vrlo jasno piše da neovisni vještak ne može raditi za tuženika, tužitelja i oštećenika, u DORH-u su bili uvjereni da nitko neće pogledati u poslovanje Agrokora za vrijeme izvanrednih povjerenika Ante Ramljaka i Fabrisa Peruška te otkriti poslove u visini od desetak milijuna eura koje su ti "neovisni vještaci" zaradili od Agrokora. No, krenimo redom.
U vrijeme uspona Ivice Todorića vlade su mu opraštale milijunske dugove kako bi mogao privatizirati tvrtke, pisali su se posebni zakoni jer je službena politika ove zemlje bila da je "interes Agrokora interes Hrvatske".
Zaustavljale su se istrage, mijenjali zakoni, smjenjivali ljudi
Zaustavljale su se istrage policije, DORH-a i poreznih inspektora, mijenjali su se uredbe i prostorni planovi kako bi Todorići došli do Kulmerovih dvora, smjenjivani su čelni ljudi državnih institucija kako Agrokor ne bi plaćao milijunske kazne, Konzumovi bonovi bili su sredstvo plaćanja jednako kao kune, a o Agrokoru kao generatoru nelikvidnosti se nije smjelo pričati. Tek rijetki, među kojima je bio Index, o Todoriću su pisali kritički.
Sve do početka 2017. godine, kada je postalo jasno da je Agrokor u financijskoj krizi i da za izlazak iz te krize neće biti dovoljno 48.3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak dobivenog pod sumnjivim uvjetima. Vlada je odlučila spašavati Agrokor "zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo".
Umjesto da se na Agrokor primijeni zakon o stečaju ili predstečajna nagodba, šef HDZ-a Andrej Plenković na posebnom se sastanku odlučio na pisanje zakona koji bi imao isključivu primjenu na Agrokor. Bio je to Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, u javnosti poznatiji kao Lex Agrokor.
Pri pisanju Lex Agrokora nije bila ključna struka, nego privilegirana skupina ljudi
Pri pisanju Lex Agrokora nije se pitalo struku, nego privilegiranu skupinu ljudi koja je od toga imala izravan materijalni interes, preskočene su sve zakonske procedure kako bi grupa ostala u tajnosti, uporno su ignorirani nalozi suda kako se ne bi otkrili privilegirani dobavljači, ignorirana je procedura pri izboru vjerovničkog vijeća, mainstream mediji su šutjeli o šteti za državni proračun koju će opet platiti porezni obveznici.
Da bi se prihvatila krajnje upitna jamstva za kredite Agrokorovih tvrtki i prihvatila nagodba, intervenirali su politika i sam premijer, dok je vladin povjerenik direktorima prijetio otkazima.
"Ono što je važno je da će usvajanje nagodbe biti pobjeda Andreja Plenkovića, HDZ-a i vladajuće većine", govorili su HDZ-ovci u vladi nakon što je napokon prihvaćena nagodba, da bi Plenković slavodobitno rekao da je priča o Agrokoru završena.
Hrvatska nije normalna država
No, ona se tek zahuktala. U svibnju 2018. godine Index je objavio serijal pod nazivom Afera Hotmail koji je dokazao kako je u Hrvatskoj i dalje dominantan tzv. ortački tip kapitalizma, u kojem je razmjer poslovnog uspjeha u ovisnosti s ortačkim odnosima predstavnika privatnih tvrtki i političara na vlasti.
Afera Hotmail dokazala je i da Hrvatska nije normalna država jer bi u svakoj uređenijoj zemlji vlada pala, dok bi premijer i ministri odgovarali za godinu dana laži o "spašavanju" Agrokora. Objavili smo da su Ante Ramljak, inače budući povjerenik vlade za Agrokor, i Tomislav Matić kao predstavnici tada male, nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i partneri te Zoran Besak iz Zadruge za etično financiranje (ZEF) bili članovi neformalne vladine radne skupine za analizu stanja u Agrokoru, kao i da je iz te skupine proizašao Lex Agrokor.
Besplatno za vladu, a naplatit će se iz Agrokora
Odnosno da je riječ o piscima Lex Agrokora. Bilo je to u suprotnosti s izjavom Martine Dalić kako je "ona sama pisala zakon". Skupina je radila na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatila savjetničkim ugovorima u Agrokoru.
Taj plan da određena grupa ljudi radi besplatno za vladu, a naplaćuje se u Agrokoru sadržan je u jednom od hodograma aktivnosti grupe koja je procjenjivala stanje u Agrokoru. Točnije rečeno, u planu koji je prezentiran premijeru Plenkoviću stajalo je kako će vlada birati savjetnike koje će plaćati kompanija, odnosno Agrokor. Taj plan se na kraju i ostvario.
Pišući o Aferi Hotmail, upozoravali smo na to da se jedna od glavnih primjedbi pravnih stručnjaka odnosi na inzistiranje na tome da povjerenik bude netko iz skupine Borg, a ne netko s liste stečajnih upravitelja, a druga je izbor stalnog vjerovničkog vijeća.
Pravni stručnjaci upozoravali na Lex Agrokor
"Nacrt Zakona i nadalje odstupa od ključnih postavki talijanskog zakonodavnog uzora - i nema nikakav poredbenopravni uzor koji je izdržao test vremena i sudskih provjera - ponovno stoga Nacrtom Zakona izmišljamo samo nama svojstven pravni put i upuštamo se u eksperimentiranje s nesagledivim štetnim posljedicama, a o kojem se pravna struka nije ozbiljno očitovala", napisao je profesor Petar Miladin s Pravnog fakulteta svega dva dana prije nego što se na vladi usvojio Lex Agrokor.
Najžešće kritike odnosile su se na izbor povjerenika i činjenicu da bi za propuste izvanrednog povjerenika odgovarala Republika Hrvatska.
Plenković je prvo tvrdio da ne zna tko su pisci Lex Agrokora, kao i da mu nije poznata grupa Borg, no dokazali smo kako premijer nije govorio istinu. Iz komunikacije grupe Borg može se zaključiti kako je ne samo bio informiran o djelovanju grupe nego je u tome aktivno sudjelovao, odnosno da su članovi skupine Borg redovno održavali sastanke na kojima su ga obavještavali o tijeku pisanja zakona.
Plenković je o e-mailovima govorio kao o hibridnom fabriciranju
Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama, koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju, odavali su ne samo povjerljive pravne i financijske podatke nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
Primjerice, odvjetnik Šavorić u jednom je trenutku priznao sudionicima prepiske, među kojima su vladini ljudi, da je u sukobu interesa jer zastupa i rusku banku koja je bila jedan od većih vjerovnika posrnulog Agrokora.
"Ovo sad je hibridno fabriciranje, ovo je sad više za šalu i zabavu", govorio je Plenković 11. svibnja, na početku Afere Hotmail. Kasnije je promijenio retoriku koju je sveo na izjavu da ni jedan e-mail nije poslan njemu.
Dalić je spašavala Plenkovića kad smo objavili e-mailove koji su išli premijeru
No, 14. svibnja 2018. godine objavili smo službeni e-mail upućen Plenkovićevoj savjetnici u vladi Dubravki Vlašić Pleše. Stigao je svega nekoliko sati prije usvajanja Lex Agrokora u vladi. Bio je to Nacrt Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokora, a stigao je iz jedne privatne tvrtke.
"Ne sviđa mi se to što sam pročitao u e-mailovima", rekao je tog dana šef sabora Gordan Jandroković, poznat po prepoznavaju političke situacije. Nakon te izjave bilo je jasno kako je Dalić bivša kako bi se spasila fotelja premijera Plenkovića. Kako smo napisali u uvodu, USKOK je u jednoj od najbržih istraga ikada u povijesti u manje od mjesec dana donio zaključak kako je u Aferi Hotmail sve čisto.
USKOK spasio Plenkovića i Dalić nazvavši borgovce "nejavnom skupinom"
"Ne postoji veza između odabira osoba koje su činile radnu skupinu za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i potom angažiranja nekih od njih kao izvanrednog povjerenika i njegovih savjetnika, odnosno utjecaja na izbor glavnog savjetnika za restrukturiranje i njegovih podugovaratelja", zaključio je USKOK.
No, da bi postojala formalna stručna radna skupina, kako je USKOK tvrdio u tom rješenju, ljudi koji su pisali taj zakon morali bi biti evidentirani u vladinom protokolu, imati potpisane ugovore, morala bi ih platiti vlada za njihov posao, a njihova imena bila bi objavljena na stranicama vlade ili resornog ministarstva. No, ništa od toga nije napravljeno.
USKOK je u tom rješenju čak zaključio da je skupina Borg, koja je u tajnosti pisala Lex Agrokor, zapravo bila "nejavna skupina". USKOK-ovom formulacijom o "nejavnosti skupine" i Plenković i Dalić oslobođeni su odgovornosti da su javnosti davali lažne podatke jer, eto, pisci nisu bili tajni, nego nejavni.
Beatifikacija Dalić kroz Jutarnji list i odlazak u Podravku
Dnevnik Jutarnji list, koji se kroz pero svog urednika Gojka Drljače zalagao za to da se Martini Dalić, zbog rješavanja afere Agrokor, dodijeli državno odlikovanje, nastavio je rad na svojevrsnoj političkoj beatifikaciji bivše potpredsjednice vlade.
Jutarnji je odlučio svojim čitateljima pokloniti knjigu Martine Dalić Agrokor - slom ortačkog kapitalizma u kojoj bivša potpredsjednica obrazlaže svoje viđenje afere Agrokor, i to na 232 stranice. Na predstavljanju knjige Martine Dalić, u organizaciji Jutarnjeg lista, okupio se velik broj političara i gospodarstvenika, među kojima i premijer Andrej Plenković.
Od ostalih, nazočili su i ministri gospodarstva te mora, prometa i infrastrukture Darko Horvat i Oleg Butković, potpredsjednici vlade i ministri obrane i vanjskih poslova Damir Krstičević i Marija Pejčinović Burić, predsjednik saborskog Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, izvanredni povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško i njegova zamjenica Irena Weber, kao i bivši povjerenik Ante Ramljak.
"Nastale su brojne laži u javnom prostoru onih koji su htjeli da proces izvanredne uprave ne uspije", ustvrdila je Dalić na predstavljanju knjige uz pljesak Plenkovića koji je bio u prvom redu. U veljači 2021. godine Dalić je postavljena na mjesto šefice Podravke.
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Hoće li Plenković i nakon ovog tvrditi da nije ništa znao?
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Grupa Borg napravila je izdajnički zakon na štetu svih nas, Plenković je sve znao
>> OBJAVLJUJEMO MAILOVE MARTINE DALIĆ Ovo je dokaz da je Plenković znao baš sve o Agrokoru
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Plenkovićev ured ih dobio na dan kad je vlada hitno izglasala Lex Agrokor