Hrvatska u razvoj otoka 2016. uložila više od prosjeka, ali na malim otocima ima sve manje ljudi

Foto: FAH

HRVATSKA je u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je vlada poslala Hrvatskom saboru.

Od 1999. godine, kad je donesen Zakon o otocima, državni i javni sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko 133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku Pelješcu.

Unatoč povećanju broja otočana depopulacija na malim i udaljenim otocima

Iako se između dva posljednja popisa, dakle između 2001. i 2011. godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast, konstatira se u izvješću.

U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su ulagali Ministarstvo mora (gotovo 390 milijuna kuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje Ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva (302.000 kuna) i hrvatskih branitelja (340.000 kuna).

Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna) i Jadrolinija (37 milijuna).

Glavnina sredstava bespovratna

Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije (12 milijuna kuna).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa svoje je pozicije najviše sredstava, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53 državne linije održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna vozila).

Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je isplatilo 24,1 milijuna kuna - 6,8 milijuna za pravne te 17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016.

Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje promiču otočne proizvode i specifičnosti.

Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je s gotovo 28 milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9,7 milijuna.

U obrazovanje i kulturu, odnosno izgradnju i dogradnju škola, športskih dvorana i kulturnog centra uložilo se 24 milijuna kuna, u unaprjeđenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna, slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220 otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.