EUROPSKI sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura.
Taj međunarodni sud je prihvatio hrvatske argumente i zauzeo stav da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
"ESLJP u srijedu je objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva (tužbe) Slovenije u međudržavnom sporu protiv Hrvatske vezanom uz Ljubljansku banku, proglasivši se nenadležnim za odlučivanje po tom zahtjevu jer banka 'nije nevladina organizacija', već je usko povezana s državom", priopćila je hrvatska zastupnica pred sudom Štefica Stažnik.
Spor traje od 2016.
Slovenija je spor pokrenula 2016. zbog povrede nekoliko prava iz Konvencije zbog načina na koji su hrvatske sudbene i izvršne vlasti postupale u vezi s potraživanjem Ljubljanske banke prema hrvatskim trgovačkim društvima.
No Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan za odlučivanje o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju.
"ESLJP nije nadležan za odlučivanje o zahtjevima vladinih organizacija niti je namjera Konvencije štititi financijske interese država, već pojedinaca i nevladinih organizacija koje su žrtve povreda ljudskih prava od strane država", pojasnila je Stažnik.
Ona tvrdi da nije bilo razlike u načinu vođenja i odlučivanja u sudskim postupcima u kojima je Ljubljanska banka bila stranka pred hrvatskim sudovima u odnosu na druge slične postupke te da u tom predmetu banka nije iscrpila sva domaća pravna sredstva, niti je Slovenija poštivala šestomjesečni rok za podnošenje zahtjeva europskom sudu.
Slovenija tražila isplatu naknade
Ljubljanska banka je radi ostvarivanja naplate neplaćenih i dospjelih potraživanja po kreditnim zajmovima i jamstvima pred hrvatskim sudovima od 1991. pokrenula brojne parnične postupke protiv hrvatskih trgovačkih društava koja su poslovala većinom u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.
Naplata potraživanja Ljubljanske banke u većini slučajeva je postala nemoguća jer su dužnici bankrotirali ili su prestali postojati.
Slovenija je zahtijevala i isplatu pravedne naknade koja bi odgovarala gubicima koje je banka pretrpjela zbog navodnih povreda konvencijskih prava (429.536.070,30 eura s pripadajućom kamatom).
Odluka ESLJP-a je konačna i Slovenija više ne može pokretati nove postupke pred tim sudom na temelju istih činjenica.