Hrvatska nema dovoljno domova za starije. Na mjesto se čeka i do 10 godina

Potražnja za dugotrajnim smještajem za starije osobe u Hrvatskoj daleko premašuje postojeće kapacitete. Trenutno djeluje 662 pružatelja usluga s oko 32.600 mjesta, što nije dovoljno da pokrije potrebe. Liste čekanja su duge, a nedostatak njegovatelja kroničan.

Prema podacima, 23,2 posto stanovništva starije je od 65 godina, a demografski trendovi pokazuju da će potražnja za smještajem i uslugama njege rasti iz godine u godinu, zajedno s potrebom za stranim radnicima koji nadomještaju manjak domaće radne snage.

Liste čekanja i do deset godina

U Udruzi zdravstvene njege pri HUP-u navode da se u javnim domovima na mjesto čeka i do deset godina, a na listama je između 17 i 20 tisuća osoba. Privatni i obiteljski domovi, iako skuplji, popunjeni su od 90 do 100 posto.

Procjene pokazuju da će do 2030. godine potrebe za institucionalnim i izvaninstitucionalnim oblicima skrbi porasti 20 do 30 posto.

"Problem je i kronični manjak njegovatelja i medicinskog osoblja. Strani radnici nisu privremeno rješenje, nego nužna komponenta stabilnosti sektora u idućih 10 do 15 godina", rekao je Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.

Dodaje da bi država trebala stvoriti sustavnu podršku za integraciju stranih radnika, uz brže procedure, obrazovanje i učenje jezika.

Ministarstvo najavljuje 18 novih centara

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, od 662 pružatelja usluga, država je osnovala četiri, županije i Grad Zagreb 45, a 613 su privatni ili u vlasništvu udruga.

Ministarstvo ističe da su prioriteti deinstitucionalizacija i razvoj izvaninstitucijskih usluga, kako bi stariji što dulje mogli živjeti u svojim domovima. Planira se izgradnja 18 centara za starije osobe, s kapacitetom za 1849 korisnika i dodatnim uslugama za više od 4500 osoba.

Najavljen je i Plan razvoja radne snage te program obrazovanja njegovatelja putem vaučera, u kojem je dosad sudjelovalo više od tisuću polaznika.

U domovima radi više od tisuću stranih radnika

Prema procjenama HUP-a, u hrvatskim domovima za starije trenutno radi 800 do 1200 stranih radnika.

Najviše ih dolazi iz Filipina, Nepala, Indije, Indonezije i zemalja zapadnog Balkana. Zaposleni su uglavnom kao njegovatelji, pomoćni radnici i kućni asistenti, dok medicinsko osoblje i dalje čine većinom domaći radnici.

"Strani radnici su motivirani i spremni učiti, ali nema standardiziranog sustava integracije. Domovi sami organiziraju mentorstva i tečajeve hrvatskog jezika", rekao je Ćorluka.

Problem niskih plaća i visokih troškova

Prema istraživanju Instituta za javne financije, imigracija je nužan dio rješenja, ali bez povećanja plaća neće biti održiva. Plaće u domovima niže su nego u zdravstvu, zbog čega mnoge medicinske sestre izbjegavaju rad u sustavu skrbi.

Uz manjak radnika, problem su i cijene domova, koje se razlikuju ovisno o lokaciji, stupnju njege i vrsti smještaja – privatni domovi često su dvostruko ili trostruko skuplji od javnih.

Zbog rasta troškova bilježi se i novi val poskupljenja, što dodatno otežava pristup skrbi brojnim starijim osobama.

Zagreb: 2500 ljudi na listi čekanja

U Zagrebu je na listi čekanja za gradske domove oko 2500 osoba, a broj zainteresiranih kandidata doseže 10 tisuća.

U 11 gradskih domova na 18 lokacija ima mjesta za oko 4000 korisnika, no broj je trenutačno manji zbog obnove triju objekata. Grad zapošljava 38 stranih radnika, a deficit nadoknađuje zapošljavanjem umirovljenika i produljenjem rada nakon 65. godine.

Najavljena je izgradnja četiri nova doma – u Dubravi, Sesvetskom Kraljevcu, Španskom i Prečkom – te dogradnja Doma Sveta Ana u Novom Zagrebu.