Hrvatska u Europi prednjači po pušenju učenika od 15 do 16 godina, među mladima raste ovisnost o kockanju, a u općoj populaciji kanabis je najčešće korištena droga dok kokain bilježi najizraženiji rast, rečeno je u saborskoj raspravi o provedbi Nacionalne strategije na području ovisnosti.
"Kockanje je naročito prisutno među mladima. Udio učestalog kockanja je dva do četiri puta mjesečno ili češće", rekla je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš u petak tijekom rasprave o izvješću o provedbi Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, za 2024. godinu.
Time je odgovorila HDZ-ovoj Vesni Bedeković koja je upozorila da izvješće pokazuje kako patološko kockanje posljednjih godina bilježi trend rasta, osobito u području online kockanja.
Bubaš je naglasila važnost prevencije te istaknula da će registar isključenih igrača, uveden izmjenama Zakona o igrama na sreću, doprinijeti praćenju osoba ovisnih o kockanju, čije ponašanje često pogađa cijele obitelji. Značajnim smatra i zakonsko ograničenje reklamiranja igara na sreću.
Pozivajući se na podatke Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD), Bubaš je navela da se konzumacija alkohola i ilegalnih droga među učenicima u dobi od 15 do 16 godina u posljednjih 20 godina smanjila za više od 30 posto.
Međutim, Hrvatska i dalje bilježi najveći udio mladih pušača u Europi, uz poseban porast svakodnevne uporabe e-cigareta. "Najveći izazov i dalje predstavlja pušenje duhana među mladima, gdje udio dnevnih pušača iznosi 20 posto u 2024. godini", rekla je.
Državna tajnica iznijela je i podatak da u općoj populaciji kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga - barem jednom u životu konzumiralo ga je oko 15 posto odraslih. Istodobno, kokain pokazuje najizraženiji rast, s uporabom koja se u posljednjem desetljeću više nego udvostručila.
Analize otpadnih voda u Zagrebu i Splitu dodatno potvrđuju trendove - bilježi se kontinuirani rast koncentracija kokaina i amfetamina, dok su vrijednosti kanabisa stabilne.
Zastupnici su tijekom rasprave upozoravali da Hrvatska bilježi najveći broj mladih pušača u Europi, rast uporabe ilegalnih droga, porast ovisnosti o igrama na sreću te rast digitalne ovisnosti, koja još uvijek nije sustavno zakonski regulirana.
Sanja Bježančević (SDP) ocijenila je da podaci pokazuju kontinuirani porast uporabe ilegalnih droga među mladima, osobito kanabisa, ecstasyja i kokaina, čija se uporaba sve češće normalizira. Smatra da je porazna činjenica da Hrvatska prednjači po pušenju među mladima, što pripisuje neučinkovitim preventivnim politikama i slabom nadzoru.
Marijana Puljak (Centar) založila se za zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, istaknuvši da se postojeće zabrane često krše te navodeći primjere država EU koje su uvele potpune zabrane i ostvarile zdravstvene koristi.
Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je da je svaka peta smrt u Hrvatskoj povezana s bolestima uzrokovanima pušenjem, a osvrnula se i na štetne posljedice digitalne ovisnosti. Podsjetila je da je njezin klub predložio zakon kojim bi se djeci zabranio pristup društvenim mrežama prije 15. godine.
Željko Glavić (HDZ) istaknuo je porast zapljena droga u 2024. godini, posebno kokaina, kanabisa, sintetskih droga i heroina. Naglasio je i važnost preventivnih mjera, navodeći da je između 2021. i 2024. utrostručen broj financiranih projekata udruga koje sudjeluju u provedbi Nacionalne strategije.