NOVA školska godina počinje za 10 dana, a još se ne zna koliko će prvašića krenuti u školu. Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kazao je da ćemo ove godine imati najmanje upisanih prvašića u povijesti Hrvatske i da ih ta činjenica ne iznenađuje.
"Imamo određeno smanjenje broja učenika općenito, ali i ovaj upis prvašića je znakovit i naravno da nismo sretni zbog toga. Cijela situacija u društvu, kad se digne optimizam, uopće drugačije stanje ne samo u obrazovanju, onda ćemo moći svjedočiti i rastu i propulzivnoj demografskoj situaciji", rekao je Paljak.
Savjetnik ministra Fuchsa: Nemamo još podatke koliko ih je upisalo
Index je kontaktirao Božu Pavičina, savjetnika ministra obrazovanja, koji nam je rekao da još uvijek nemaju točan podatak o broju upisanih prvašića.
"Te bismo podatke trebali imati do 1. rujna, do tad sve škole moraju upisati te podatke u sustav. Mi sad nemamo cjeloviti podatak koliko je djece dosad upisano. Preliminarni podaci su pokazali da će ih biti najmanje dosad, no ne znamo za koliko. Može ih biti za dvoje manje, može i za 200. Međutim, moramo vidjeti strukturu podataka upisane djece. Ne znamo sad u ovom trenu što stoji iza toga, zašto je dosad najmanje djece upisano", kazao nam je Pavičin.
Za vrijeme rađanja ove generacije bilo je najviše iseljavanja
Inače, u školu ove godine prvi put kreću djeca rođena 2014. i 2015. godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2014. rođeno je 39.566 djece, godinu iza još manje. Tako je 2015. rođeno 37.503 djece.
Međutim, nikakvim izračunom ne možemo doći do broja prvašića, kako nam je i Pavičin rekao, jer se ne zna koliko je djece koja su rođena tih godina upisalo prvi razred, budući da je dio onih koji su rođeni 2014. već krenuo lani u školu, dok će dio djece koja su rođena od travnja do prosinca 2015. krenuti u školu iduće nastavne godine.
No upravo se u ove dvije godine, 2014. i 2015. iz Hrvatske iselilo jako puno ljudi, kao i godinu prije, nakon što je Hrvatska postala članica EU. Zemlja u koju se najviše iseljavalo bila je Njemačka.
Prama podacima DESTATIS-a, Njemačkog saveznog zavoda za statistiku, 2013. kreće vidno povećavanje doseljenika iz Hrvatske. Te je godine u Njemačku doselilo 25.200 državljana Hrvatske. Godinu kasnije, brojka se gotovo udvostručila, pa je iz Hrvatske u Njemačku došlo 44.240 ljudi, da bi brojka dodatno narasla 2015. kad je u Njemačku otišlo 57.412 ljudi iz Hrvatske.
Prije ulaska u EU 3 od 4 iseljena u Njemačku bili su muškarci, a nakon ulaska udio žena se povećao na oko 35 posto.
Ravnatelj škole u Iloku: Nikad nismo upisali tako malo prvašića
Da je u Hrvatskoj ove godine upisan najmanji broj prvašića potvrdio nam je i Miroslav Bošnjak, ravnatelj jedine osnovne škole u Iloku - OŠ Julije Benešić.
Bošnjak je za Index rekao da nisu nikad upisali tako malo prvašića kao ove godine.
"Upisali smo samo 25 učenika, takva je generacija, nemamo djece. Moram reći da ih nikad nismo toliko malo upisali. Dosad je najmanje upisanih bilo kad smo imali 36 učenika, a sad ih je 25. I tih devet manje zaista se jako osjeti. Zasad u školi nemamo učitelje koji su tehnološki višak, ali ih zato u županiji već ima devet iz razredne nastave, koji su ove godine postali tehnološki višak", rekao je Bošnjak za Index.
Na pitanje što po njegovom mišljenju stoji iza tako malog broja prvašića, kazao je da se radi o godinama kad je ta generacija rođena, a kad je istovremeno bilo puno iseljavanja iz Hrvatske.
Strmota: Nacija smo koja stari i izumire
O ovom smo problemu razgovarali i s profesorom s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marinom Strmotom.
U razgovoru za Index Strmota je rekao kako se radi o već standardno očekivanom trendu koji je takav zadnjih 30 godina.
"Hrvatska nema cjelovitu strategije za taj problem, a riječ je o problemu broj jedan u Hrvatskoj, no njime se nitko ozbiljno ne bavi. Najbolniji je udar ovaj pad broja djece te iako je to očekivano, mi se svake godine iznova čudimo kako pada broj djece. Sve manje prvašića znači da smo nacija koja stari i izumire. Hoće li ikad doći strategija da se taj problem krene rješavati, pitanje je", rekao je za Index Strmota.
Navodi kako je do toga došlo zbog pada fertiliteta te iseljavanja.
"Cijela Europa stari, no neki dijelovi Europe su jače ekonomski razvijeni pa se ondje i više ljudi doseljava pa nemaju toliki problem. No u Hrvatskoj je od početka 90-ih broj umrlih veći od broja živorođenih. To do danas nije zaustavljeno. Ovo nas apsolutno ne treba čuditi. Ovo je pad reprodukcije. To je čista matematika, imate veći broj umrlih od rođenih plus iseljavanje i dolazimo do pada broja djece", kazao nam je Strmota.