STANOVNICI Dvora u BiH strahuju da bi ove godine Hrvatska mogla krenuti s odlaganjem nuklearnog otpada u Trgovskoj gori. To mjesto nalazi se nedaleko od granice s BiH, a dok Hrvatska uskoro kreće s odlaganjem spornog otpada na granici, pravni timovi iz BiH tek istražuju procesne mogućnosti protiv Hrvatske, piše N1 BiH.
Hrvatska je od 1999. u svojim dokumentima vojarnu Čerkezovac odredila za skladište. Tu lokaciju je potvrdila 2013. kao rješenje za odlaganje otpada iz nuklearke Krško. N1 BiH postavlja pitanje kasni li reakcija BiH na planove Hrvatske oko nuklearnog otpada.
"Pravni tim sprema, moglo bi se reći, jedan dopis Arhuškoj konvenciji, tako da su to pravci našeg djelovanja", rekao je za N1 BiH Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju Republike Srpske.
"Kasnimo, ali imamo sreću što i Hrvatska kasni"
"Danas definiramo naše zajedničko kretanje, osigurat ćemo dodatna sredstva za rad nadležnih institucija. Kako i na koji način, analiziramo i pokrenemo određene procesne mogućnosti BiH u pravnoj zaštiti interesa RS i Federacije BIH, s obzirom na to da Hrvatska očigledno ne odustaje. I mi hoćemo tražiti pravnu zaštitu", rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
U Ekspertnom timu priznaju da se dosta kasni. "Kasnimo, ali imamo sreću što i Hrvatska kasni. Ako sada krenemo sa svim planiranim aktivnostima, mislim da nećemo zakasniti što se tiče stručnog dijela.
Da imamo naše rezultate kada studija utjecaja na okolinu bude gotova, da možemo usporediti i adekvatno se spremiti na odgovor na ono što nam oni ponude", rekao je za N1 BiH Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertnog tima BiH za Trgovsku goru.
Potencijalno ugroženo zdravlje 250.000 ljudi
Hrvatska lokaciju odlaganja nuklearnog otpada iz Krškog neće mijenjati jer je završila geološka, geofizička i geohidrološka istraživanja te čeka ekološku dozvolu.
U međuvremenu Slovenija je dobila ekološku dozvolu za nuklearku Krško u narednih 20 godina. N1 BiH piše da to sve implicira da će polovina tog otpada završiti u Dvoru, na granici s BiH, i da bi time potencijalno moglo biti ugroženo zdravlje oko 250.000 ljudi koji žive uz sliv rijeke Une.