U TIJEKU je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izazvao mnogo bure među građanima, ali i brojnim udrugama koje se bave zaštitom prirode i javnog dobra. Njihov stav je više-manje isti - smatraju da je novi nacrt traljavo napravljen te da se u njemu podmuklo serviraju razne nelogičnosti od kojih građani neće imati nikakve koristi, već samo štetu.
Na Nacrt prijedloga zakona najoštrije je reagirala inicijativa Javno dobro koja okuplja mnoge udruge i građane oko ideje očuvanja i zaštite javnog i općeg dobra, zemlje, šuma, voda, mora, obale i otoka. Velika stvar za ovu inicijativu bila je mogućnost ulaska inžinjerke građevine Vladimire Mascarell, jedne od članica inicijative, u radnu skupinu Ministarstva.
Ona je u kratkom roku oko sebe okupila internu radnu skupinu kako bi što prije i što kvalitetnije analizirali i apelirali na potencijalne nedostatke u novom Nacrtu prijedloga zakona.
Prijedlozi radne skupine odbijeni bez argumentacije
Nedostataka je, sudeći prema reakcijama brojnih stručnjaka, u novom nacrtu napretek, a svi prijedlozi radne skupine okupljene oko inicijative Javno dobro, kako tvrde iz inicijative, odbijeni su, i to bez obrazloženja.
Osnovne primjedbe bile su usmjerene na to da vlada ne može odlučivati o svemu na općem dobru jer postoji procedura gdje se i kako o svemu odlučuje, a primjedbe radne skupine na prostorno uređenje i građenje u potpunosti su ignorirane. Unatoč kontinuiranom inzistiranju na odgovorima, Mascarell tvrdi da joj je rečeno da će im odgovoriti resorno ministarstvo (op.a graditeljstva) i DORH.
"Ni DORH ni Ministarstvo graditeljstva nisu došli na radnu skupštinu. A Bilaver je kazao da Ministarstvo pomorstva nije dužno članovima radne skupine dati odgovore resornog ministarstva i DORH-a", kaže Mascarell.
U planu dodatne izmjene zakona
Kazala nam je i da su u Ministarstvu graditeljstva u međuvremenu pokrenuli planove o izmjeni Zakona o graditeljstvu, Zakona o legalizaciji i Zakona o prostornom uređenju koje su na e-savjetovanje stavili na samo 15 dana i koje je već okončano.
"Promjena Zakona prostornog uređenja je katastrofalna. Oni su pokušali implementirali EU direktivu o prostornom planiranju mora, izmijenili su način iskazivanja pravnog interesa na pomorskom dobru. To su krucijalne stvari.
Zakon o prostornom planiranju stavljen je na 15 dana na e-savjetovanje, a napisan je bez da je itko od vanjskih stručnjaka sudjelovao u radnoj skupini. Možda ona nije ni formirana. U tom su zakonu implementirali izmjene da bi prikrili malverzacije u Nacrtu zakona o pomorskom dobru", tvrdi Mascarell.
Kaže da je sve napravljeno po krivoj proceduri i da se radi o nezakonitim izmjenama zakona te da ih nitko nije obavijestio o tim promjenama.
"Danas smo u situaciji nezakonite procedure donošenja zakona i to je katastrofa. To je donošenje zakona mimo zakona. U ovom trenutku potrebno je aktivirati Ured za zakonodavstvo RH. Donošenje zakona regulirano je Poslovnikom sabora i tamo piše kako se moraju donositi zakoni i raspisivati javne rasprave. Ako oni misle nezakonskom procedurom donositi nezakonite zakone, možemo se pozdraviti s državom."
Kaže kako se radna skupina u kojoj je bila član bavila Zakonom o pomorskom dobru i da im nije palo na pamet da će ići, kako kaže, "masakrirati još nekoliko zakona da bi opravdali nezakonitosti u Zakonu o pomorskom dobru".
Tražit će se ispitivanje zakonitosti donošenja paketa zakona
Od Ureda za zakonodavstvo vlade tražit će ispitivanje zakonitosti donošenja paketa zakona koji obuhvaćaju Zakon o pomorskom dobru, Zakon o prostornom o uređenju, Zakon o legalizaciji i Zakon o graditeljstvu.
"Oni nisu u Zakon o pomorskom dobru uvrstili Ministarstvo okoliša, a kamoli kakvog stručnjaka za okoliš. Iz Zelenog foruma tražili su da ih se uvrsti u radnu skupinu, što se nije dogodilo. Pisati Zakon o pomorskom dobru bez stručnjaka za okolišno pravo je sramota", kaže Mascarell.
Usvajanjem novih izmjena zakona Hrvatsku čekaju milijarde odšteta?
Tvrdi da bi usvajanjem ovakvih izmjena mnoge interesne skupine, preko malverzacija s pravnim interesima, mogle doći do velikih odšteta te da bi to mogao biti direktan udar na državni budžet.
"Preko uništavanja zakonitog pristupa prostornom planiranju, koji uključuje javnost, i davanjem ovlasti određenim tijelima koja nisu ni stručna ni ovlaštena za izdavanje dozvola za građenje i za prostorno planiranje, poput vlade, dogodilo bi se da država mora isplaćivati odštete za sumnjivo dodijeljene dozvole i suglasnosti. Dakle, postojat će interesne skupine koje će živjeti isključivo od odšteta."
"Umjesto da se kažnjava službenika koji je izdao nezakonitu građevinsku dozvolu, odbit će poništenje jer će doći do isplate do koje zapravo ne može doći jer nema zakonito iskazanog pravnog interesa. Naknadno, ovim promjenama o prostornom uređenju pravni interes na lokacijsku dozvolu moći će donositi službenici u upravnim odjelima.
Čim se to dozvoli, doći će i do prava na isplaćivanje odštete. Nezakonito je dodjeljivati pravni interes na općem dobru ikome, to nije u domeni odlučivanja jednog službenika. Ako ovo prođe, isplaćivat ćemo milijarde odšteta sljedećih godina", tvrdi Mascarell.
Zelena Istra: U Ližnjanu će koncesionar moći na 70 posto plaže isključiti javnost
Iz udruge Zelena Istra kažu kako bi građani mogli biti isključeni sa 70% uređene plaže u uvali Kuje u Općini Ližnjan ispod budućeg hotelskog kompleksa, sukladno novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Kako kažu, Općina Ližnjan planira urediti plažu na otprilike jednom kilometru obale, što uključuje pikamiranje stijena i nasipavanje obale zbog izvedbe 15 sunčališta s izgrađenim ulazima u more te izgradnju popločene dva metra široke šetnice i stepenica za prilaz sunčalištima.
I to sve u turističkom području Kuje koje je prostornim planom Općine predviđeno za intenzivni razvoj turizma i ugostiteljstva (turističko naselje s 1770 postelja i marina s 350 vezova).
"Novi zakon omogućit će da se uređene plaže poput ove u uvali Kuje daju u koncesiju na zahtjev koncesionara ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja.
K tome, koncesionar će moći sa 70 posto plaže isključiti javnost. Izvjesno je da će vlasnik hotelskog kompleksa u Ližnjanu iskoristiti ovu za njega savršenu mogućnost. A tako bi mogli postupiti i brojni drugi vlasnici turističkih i ugostiteljskih objekata diljem hrvatske obale", poručuju iz Zelene Istre.
Iz Ministarstva tvrde drugačije
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver u nekoliko je navrata rekao da u novom zakonu neće biti moguće ograničavanje plaža.
“Do sada je zakon dopuštao mogućnost ograđivanja i naplate plaža u naseljenom i nenaseljenom području, no mi u novom Zakonu stavljamo opće plaže u Zakon i u njenu neće moći biti ograničavanje plaža ni unutar van naseljenog područja bez obzira nazivale se one hotelske ili javne plaže”, kazao je.
Ipak, iz Inicijative se pozivaju na stavak iz članka 86. koji kaže “Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže”.
Još nešto smatraju kontradiktorno, a to je članak 2. koji kaže: "Ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra jest ograđivanje ili drugo otežavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra”.
Na plaže više neće dolaziti nitko tko ne planira trošiti?
Arhitektica Mariana Bucat također je izrazito nezadovoljna ovim izmjenama, a kazala nam je da one s jedne strane predviđaju zabranu, ali s druge strane dopuštaju drugačije situacije koje će praktički otjerati s plaže one koji ne planiraju trošiti.
"Uzmimo, na primjer, 84. članak: 'Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je uređena morska plaža u turističkoj zoni koja je s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu.'
Rečenica nije sasvim suvisla, ali bi se mogla svesti na sljedeće: morska plaža hotela je uređena plaža koja s hotelom i svim pripadajućim hotelskim sadržajima čini cjelinu.
Da se pita bilo kojeg građanina koji se koristi zdravim razumom da se izrazi o situaciji u kojoj je hotel izgrađen blizu obale pa se hotelski gosti na njoj mogu kupati, sigurno nikada ne bi stavio obalu kao svojinu hotela jer nije bio prvo hotel, nego je prvo bila obala, a ta se obala ljeti može koristiti kao plaža", komentira Mariana.
Bucat nam je također objasnila kako bi, prema njoj, trebao izgledati zdravorazumski opis ovakve lokacije.
"Morska obala koja je ranije uređena ili je planirano da se uredi tako da se može koristiti, između ostaloga, kao plaža, a veći dio godine se koristi za druge funkcije (očuvanje biljnih i životinjskih vrsta, istezalište, porat) je sama po sebi logična cjelina. Ako je u njenoj blizini izgrađen hotel, a hotel hoće koncesiju, onda najprije netko treba utvrditi je li hotel dobro prilagođen morskoj obali", kaže.
"Zakon je konceptualno traljav"
Ističe i da bi trebalo biti naglašeno je li sve vezano za hotel izgrađeno na parceli toga hotela, a ne u pomorskom dobru. Naglasila je i da između mjesta gdje se ljudi sunčaju i ograde mora biti put širine da se mogu mimoići kola Hitne pomoći s pješacima.
"Ako bude kafić uz taj hotel, on ne smije imati zvučnike, tako da se makar cvrčci čuju itd. Samo kad hotel zadovoljava ovakve uvjete pristojnosti, može činiti prostornu cjelinu s onim što je bogom dano. Ako se hotel prilagodi obali, onda će tvoriti funkcionalnu cjelinu ljeti. Ako je hotel zimi zatvoren, onda čini prostornu cjelinu s okolišem tako da za to vrijeme ribe i ptice predahnu", kaže Bucat.
Bucat smatra da bi se ovakvim prijedlogom u pomorskom dobru dopustila gradnja, i to ona jednostavna, ali i ona komplicirana, naglašujući da je svaka gradnja u pomorskom dobru komplicirana jer je morski okoliš agresivan okoliš.
"Omogućava se čak i gradnja vjetroelektrana, što je baš da svi skupa počnemo udarati glavom o zid", kaže Bucat.
"Zakon je konceptualno traljav. Traljav je i u detaljima. Bilo bi mi jednostavnije pronaći poneku sitnicu koja ima smisla. Recimo, jedan od prvih članaka ima smisla. 'Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH i ima njenu posebnu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.' Međutim, kasnije se podmuklo serviraju razne, za građane potpuno nepotrebne mogućnosti, tako da je ovo dobar početak da nas se prevede žedne preko vode", zaključuje.
Sutra u Puli tribina ZA! SLOBODNE PLAŽE
Pulski Možemo u subotu u 10:30 u Circolu organizira tribinu ZA! SLOBODNE PLAŽE. Uvodna izlaganja održat će predsjednica Kluba Zeleno-lijevog bloka u Hrvatskom saboru Sandra Benčić te Dušica Radojčić, predsjednica pulskog Možemo i gradska vijećnica.
"Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donosi privatizaciju obale, a na tribini će biti riječ o tome na koje se sve perfidne načine predlaže da se opće dobro, koje svi koristimo pod jednakim uvjetima, isključi iz javne upotrebe.
Katastrofalni pristup razvoju turizma koji je silom (ne)prilika kroz posljednja desetljeća postao gospodarska grana o kojoj ovisi cijela država ovim prijedlogom zakona bliži se vrhuncu svoje apsurdnosti. Ako bude usvojen, lokalno stanovništvo priobalja, domaći turisti, kao i svi oni niže platežne moći postat će građani drugog reda", poručuju iz pulskog Možemo.