Carski rez na zahtjev: Trebaju li trudnice imati posljednju riječ o načinu poroda?

Carski rez na zahtjev trudnice, bez opravdane medicinske indikacije, ni u jednoj zemlji Europske unije nije zakonski dopušten. O načinu poroda odlučuje isključivo liječnik. No sve su snažnije inicijative da se ženama omogući samostalno odlučivanje, odnosno posljednja riječ u odabiru poroda. Nedavni javni istup Simone Mohamsson, liderice švedskih Liberala, ponovno je aktualizirao ovo medicinsko i humanističko pitanje.

"Vjerujem da mnoge žene osjećaju veliku tjeskobu oko rađanja i trudnoće općenito. Važno je dati ženama veću moć nad odlukom koja se tiče njihovih tijela. Zato smatramo da žene trebaju imati posljednju riječ o carskom rezu. A mi u politici trebamo to prepoznati i konkretnim prijedlozima smanjiti tjeskobu", rekla je Mohamsson.

Trudnici informacija, liječniku odluka

Takvo pravo zasad ne postoji u Europskoj uniji, pa tako ni u Švedskoj ni u Hrvatskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj postoje zdravstvene smjernice koje preporučuju da se zahtjev trudnice nakon detaljnog savjetovanja i informiranja ipak prihvati, ali ne postoji obveza liječnika da obavi carski rez.

Prema hrvatskim zakonima, medicinsku odluku o tome postoji li indikacija za carski rez donosi liječnik ginekolog. Trudnica o tome mora biti informirana i mora pristati. U hitnim stanjima pravo na suodlučivanje može biti privremeno ograničeno zbog zaštite života i zdravlja majke ili djeteta.

Iako i vaginalni porođaj nosi određene rizike i mogućnost komplikacija, prema Hrvatskom društvu za ginekologiju i porodništvo (HDGO), prednost treba uvijek dati prirodnom porođaju. Prof. dr. sc. Robert Selthofer, predstojnik Klinike za ginekologiju i opstetriciju KBC-a Osijek, bio je o tome jasan prije nekoliko dana na portalzdravlje.hr:

"Smatramo li da nema indikacije i razloga za carski rez, preporučujemo vaginalni porod. Vaginalni porod je ukupno gledajući puno manje rizičan za rodilju od operacijskog dovršenja trudnoće, prema vjerodostojnim istraživanjima."

Carski rez može imati dugoročne posljedice

Carski rez nosi veći rizik od komplikacija nego vaginalni porođaj, uključujući infekcije, nastanak krvnih ugrušaka i probleme s anestezijom. Oporavak traje znatno dulje, a na tijelu ostaje trajni ožiljak nakon operacije, koji nosi rizik komplikacija u budućim porodima.

Istog je mišljenja u svom razgovoru za Svenska Dagbladet bila i primalja Eva Nordlund, predsjednica Švedskog udruženja primalja: "Naravno da moramo saslušati mišljenje i želje žene koju imamo pred sobom, ali naša je dužnost govoriti i o rizicima kirurškog zahvata na trbuhu. Carski rez je operacija koja može imati dugoročne posljedice."

Statistike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da je postotak carskih rezova u ukupnom broju poroda u Hrvatskoj 2024. godine dosegnuo 29 posto. Udio carskih rezova raste otprilike jedan posto godišnje, još 2014. godine bio je ispod 20 posto.

Prema podacima slovenskog Zdravstvenog statističkog godišnjaka za 2023. godinu, Hrvatska je po postotku carskih rezova u europskom prosjeku. Bitno odskaču zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Poljske, u kojima je postotak carskih rezova u ukupnom broju poroda premašio 40 posto. U Švedskoj je i danas udio carskih rezova nešto ispod 20 posto, a procjenjuje se da za petinu od tog postotka zapravo nema medicinskih indikacija.

Može li se liječnika prisiliti na operaciju?

"Carski rez na zahtjev znači da liječnik, koji ima medicinsku odgovornost, može biti prisiljen izvesti operaciju za koju smatra da bi mogla naštetiti životu i zdravlju žene. To je protivno jednom od temelja zdravstvene zaštite, radu temeljenom na znanosti i dokazanom iskustvu. Ako pacijenti dobiju pravo naručivanja skrbi, zdravstvena zaštita bila bi oslabljena ne samo financijski nego i u smislu kvalitete", rekla je Ulla Waldenström, profesorica emerita na stockholmskom Karolinska institutu.

U praksi se carski rezovi u određenoj mjeri ipak izvode prema željama trudnica, u privatnim zdravstvenim ustanovama više nego u javnim. No neprestani porast broja carskih rezova, odnosno pad vaginalnih poroda, ima i još jedan uzrok, koji bitno više zabrinjava.

"Rađanje djece u sve kasnijoj životnoj dobi postao je globalni fenomen. S obzirom na posljedice starenja na muška i ženska tijela, fokus političara trebao bi biti na zaustavljanju tog trenda. Poticanjem mladih na rađanje prvog djeteta prije, a ne nakon 30. godine, imali bismo energičnije roditelje, manje spontanih pobačaja, manju potražnju za potpomognutom oplodnjom, manje zamrzavanja jajnih stanica i prije svega, manje medicinskih komplikacija i kod majke i kod djeteta", objasnila je Waldenström.

Jasno je da sve starija dob prvorotkinja ostavlja traga na reproduktivnom zdravlju i utječe na sve veći broj carskih rezova. Prosječna dob prvorotkinja u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji, u kontinuiranom je porastu već desetljećima i danas je gotovo 30 godina. A blizu 60 posto svih rodilja u Hrvatskoj starije je od 30 godina. I to više nije samo medicinski problem.