Johanna Maria Magdalena "Magda" Goebbels, rođena 11. studenoga 1901. u Berlinu, bila je supruga nacističkog ministra propagande Josepha Goebbelsa i jedna od najpoznatijih žena Trećeg Reicha. Njezin život, obilježen osobnim ambicijama, političkom odanošću i tragičnim završetkom, ostao je simbol fanatične vjernosti Adolfu Hitleru i nacističkoj ideologiji.
Magda je rođena kao kći Auguste Behrend i Oskara Ritschela, koji su se razišli kada je imala tri godine. Majka se potom udala za Richarda Friedländera, židovskog trgovca iz Kölna, s kojim je Magda provela djetinjstvo. Kasnije će upravo Friedländer postati simbol jedne od najkontroverznijih epizoda njezina života: deportiran je tijekom rata i umro u koncentracijskom logoru, vjerojatno 1942. godine. Nije poznato je li Magda pokušala intervenirati u njegovu korist, a povjesničari se uglavnom slažu da nije poduzela ništa.
Magda je pohađala škole u Berlinu i Bruxellesu te je kratko studirala u Švicarskoj. Godine 1921. udala se za Günthera Quandta, bogatog industrijalca s kojim je imala sina Haralda. Brak je završio razvodom 1929. godine. Nakon razvoda počela je pokazivati interes za politiku i nacionalističke pokrete, što ju je uskoro dovelo do Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP).
Magda je 1930. godine postala članica NSDAP-a i ubrzo se upoznala s Josephom Goebbelsom, tada regionalnim stranačkim vođom u Berlinu. Vjenčali su se 19. prosinca 1931., uz Adolfa Hitlera kao kuma. Brak je imao i političku dimenziju: Goebbels je bio jedan od ključnih propagandista Hitlerova pokreta, a Magda je predstavljala ideal nacističke žene - odane supruge i majke.
U braku su dobili šestero djece: Helgu, Hildegard, Helmuta, Holdine, Hedwig i Heidrun. Obitelj je živjela u vili na otoku Schwanenwerder kraj Berlina i često se pojavljivala u javnosti kao simbol "arijevske obitelji". Hitler je bio blizak s djecom Goebbelsovih, koju je smatrao gotovo vlastitom obitelji.
Unatoč javnoj slici skladnog braka, odnos Magde i Josepha Goebbelsa bio je buran. Goebbels je imao brojne ljubavne afere, najpoznatiju s češkom glumicom Lídou Baarovom 1938. godine. Afera je izazvala politički skandal, a Hitler je osobno intervenirao kako bi spriječio razvod.
Nakon toga, par je nastavio živjeti zajedno, održavajući privid stabilnosti. Magda je u privatnim razgovorima izražavala razočaranje, ali nije napuštala sustav kojem je pripadala. Njezina uloga u stranci bila je simbolična - bila je javno lice nacističkog ženskog ideala, bez formalne političke funkcije.
U travnju 1945., dok je Crvena armija opkoljavala Berlin, obitelj Goebbels preselila se u Führerbunker ispod zgrade Reichskancelarije. Nakon Hitlerova samoubojstva 30. travnja 1945., Magda i Joseph Goebbels odlučili su ne napustiti grad.
Prema svjedočenjima, Magda je 1. svibnja 1945. uz pomoć SS-liječnika Ludwiga Stumpfeggera i Hitlerove tajnice Johanne Morell dala djeci morfij i zatim im stavila kapsule cijanida. Djeca su bila stara između četiri i dvanaest godina. Nedugo zatim, Magda je sama uzela otrov, a Joseph Goebbels se ustrijelio. Njihova tijela pronađena su djelomično spaljena u vrtu Reichskancelarije.