Hrvatska je na kraju prvog tromjesečja ove godine imala 3.601.578 birača, pri čemu su sva odstupanja po izbornim jedinicama unutar propisanih plus/minus pet posto, rekao je u saboru državni tajnik Sanjin Rukavina (HDZ). Oporba pritom ističe da je punoljetnih stanovnika manje od broja birača.
Rukavina: Sva odstupanja unutar zakonskog okvira
"U odnosu na treće tromjesečje 2025. zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s 3.609.130 na 3.601.578 birača na kraju prvog tromjesečja 2026. Sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru su zakonom dopuštenog raspona od plus/minus 5 posto od propisane osnove", rekao je u Hrvatskom saboru državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, predstavljajući Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje ove godine.
Prosječni broj birača po izbornoj jedinici iznosi 360,1 tisuću. Ako u bilo kojoj izbornoj jedinici dođe do odstupanja od navedene brojke za više od dopuštenih pet posto, nadležno ministarstvo o tome odmah obavještava Vladu, kazao je Rukavina, no to još uvijek nije slučaj.
Oporba: Disproporcija od 400 tisuća ljudi
Zastupnik IDS-a Dalibor Paus upozorio je da broj birača iz registra nije jednak broju punoljetnih građana Hrvatske.
"Tražimo da nam date stvarni broj osoba starijih od 18 godina po izbornim jedinicama jer ćemo tada vidjeti tu disproporciju od 400 tisuća ljudi. Ako nemate te podatke, onda ste nezainteresirani, a ako ih ne želite dati, onda vam nije stalo do jednakog prava glasa", rekao je Paus.
O odstupanjima između broja birača i broja punoljetnih stanovnika govorio je i Mostov Miro Bulj, koji je državnom tajniku poručio da podneseno izvješće može "pretvoriti u toaletni papir". "Dosta ste vi narod pravili ludim. Toliko ste bezobrazni da lažnim brojkama obmanjujete javnost. Može vas biti stid i sram zbog svih onih koji su dali krv za ovu zemlju", kazao je.
Kujundžić: Obvezno glasanje i manje zastupnika
Njegov stranački kolega Ante Kujundžić predložio je nekoliko izmjena u izbornom zakonodavstvu, kao što su uvođenje obveznog glasanja te glasanje elektroničkim putem. Uz to, poziva na smanjenje broja saborskih zastupnika.
"Ključni razlog leži u činjenici što smo od institucije koja je nekoć imala autoritet postali poligon s dva prsta, jedan za crvenu, a drugi za zelenu tipku. To je poraz svih nas. Smatram da za 3,8 milijuna stanovnika nije potrebno 151 saborski zastupnik", naglasio je.
SDP i HDZ: Sustavne promjene ili čuvanje standarda?
Zastupnica SDP-a Sanja Bježančević ustvrdila je da je izborne jedinice potrebno redefinirati na temelju broja stanovnika, a ne na temelju registra birača.
"Potrebno je sustavno povezivanje i integracija registara. U tom kontekstu, primjer Slovenije pokazuje da je problem moguće riješiti drugačijim pristupom. Tamo je birački popis izravno povezan s jedinstvenim registrom stanovništva, a na temelju ažuriranog i centraliziranog registra stanovništva ažurira se birački popis. Na taj se način osigurava veća vjerodostojnost čitavog sustava", napomenula je.
HDZ-ov zastupnik Maksimilijan Šimrak istaknuo je da Vlada i parlamentarna većina odgovorno pristupaju pitanju izbornog zakonodavstva, svjesni da stabilnost i predvidivost izbornih pravila predstavljaju temelj demokratskog poretka.
"Najvažnija je činjenica da o ovim pitanjima raspravljamo na temelju jasnih, dostupnih i redovito ažuriranih podataka. To je standard koji moramo čuvati i dalje razvijati", poručio je Šimrak.