Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dala je intervju Jutarnjem listu u kojemu je komentirala Nacrt prijedloga zakona o medijima prema kojem će tiskani mediji dobiti veću financijsku pomoć od države.
U intervjuu je ustvrdila kako Index i Telegram ili ne razumiju što u prijedlogu piše ili, kako je rekla, rade za nečiji interes. No, osim što ovo što je rekla nije točno, nije točno ni ono što u intervjuu govori o prijedlogu koji je izašao iz njenog ministarstva.
>> HDZ želi prisiliti građane da plaćaju Večernji, Slobodnu i ostale koji hvale vladu
>> HND: Vlada novim zakonom želi do kraja uništiti novinarstvo i uvesti potpuni mrak
Spomenimo kako u članku u Jutarnjem listu Prijedlog zakona komentiraju i članica Uprave Hanza Medije i članica Radne skupine u ime HUP udruge novinskih izdavača Zorica Vitez Sever te profesorica građanskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Romana Matanovac Vučković, koje upozoravaju da će se o tom zakonu još raspravljati i da to nije konačna verzija. Također, obje se slažu da novim zakonom treba pomoći tiskanim medijima.
"Riječ je o mjeri koju smo mi kao dio HUP-UNI-ja u više navrata zagovarali kod Ministarstva kulture, a u raznim oblicima primjenjuje se u velikom broju zemalja EU. Većina europskih zemalja daje potpore u raznim oblicima, primjerice za distribuciju, poboljšanje kvalitete tiskovina, tehnološku modernizaciju, za stvaranje novih naslova", rekla je članica Uprave Hanza Medije.
"Oni impliciraju da govorim o oglašavanju"
"Ministrica se osvrnula na reakciju Indexa i Telegrama koji su iščitali da će se njih oporezivati", piše Jutarnji list, a ministrica odgovara:
"Ili ne razumiju ili to rade za nečiji interes. Vrlo smo jasno rekli i jedino gdje sam spomenula austrijski model, iako oni impliciraju da govorim o oglašavanju, bio je primjer digitalnog poreza. Austrija je uvela digitalni porez i njega će plaćati isključivo one multinacionalne platforme koje ostvaruju ogromne prihode, ne plaćaju nikakav porez, a medijima oduzimaju budžete za oglašavanje.
Dakle, austrijski zakon je vrlo jednostavan, ima osam ili devet članaka i oni su ga donijeli kao posebni zakon. Mi smo to stavili na stol, a nakon što prihvatimo da bismo išli u tome smjeru, treba vidjeti hoće li to biti dio Zakona o medijima ili nekog drugog. Potpuno je lažna vijest da bi to plaćale elektroničke publikacije u Hrvatskoj", kaže ministrica Obuljen Koržinek u intervjuu za Jutarnji list.
Austrijski model, ovaj na koji se ministrica stalno poziva, često je osporavan i kritiziran u europskim krugovima. A ovaj hrvatski zakon što ga sad najavljuje vlada još je konfuzniji od austrijskog, a što onda ostavlja više prostora slobodnom tumačenju i raznim muljažama. Primjerice, kako je primijetio Telegram, u austrijskom modelu predviđeno je da novine mogu aplicirati za državnu potporu kako bi zaposlile strane dopisnike. U hrvatskoj verziji se spominje tek “poticanje proizvodnje kvalitetnog sadržaja od javnog interesa”.
Inače, da je austrijski model kontroverzan i čini medije previše ovisnima o politici, poznato je i u EU. Već godinama Europska komisija upozorava Beč zbog državnog oglašavanja u medijima. "Velike količine sredstava za državno oglašavanje dodjeljuju se medijima usred kontinuirane zabrinutosti u pogledu transparentnosti i pravednosti dodjele", pisalo je u izvješću o vladavini prava u EU 2021. godine.
A što točno piše u zakonu koji predlaže ministrica? Tamo piše "internetsko oglašavanje"
Vratimo se na ovaj dio gdje ministrica u intervjuu Jutarnjem listu kaže da je potpuna laž da bi digitalni porez plaćale elektroničke publikacije.
Da vidimo što piše u zakonu kojeg predlaže njen resor.
"Porezu na internetsko oglašavanje u skladu s ovim Zakonom podliježu usluge internetskog oglašavanja koje se uz naknadu pružaju na području Republike Hrvatske ili s učinkom za Republiku Hrvatsku.
Usluge internetskog oglašavanja obuhvaćaju usluge oglašavanja na internetskom sučelju, osobito u obliku tzv. banner oglašavanja, oglašavanja putem internetskih tražilica te druge usporedive usluge oglašavanja", piše u Nacrtu prijedloga zakona.
Tko je obveznik poreza?
U Nacrtu prijedloga zakona jasno piše kako je obveznik tog novog poreza pružatelj usluga internetskog oglašavanja koji ostvaruje naknadu od pružanja usluge internetskog oglašavanja, bez obzira na to je li vlasnik internetskog sučelja na kojem se oglašava. Dakle, to može biti bilo koja elektronička publikacija.
"Obveznik poreza na internetsko oglašavanje je pružatelj usluga internetskog oglašavanja koji ostvaruje naknadu od pružanja usluge internetskog oglašavanja, bez obzira je li vlasnik internetskog sučelja na kojem se oglašava.
Pružatelji usluga internetskog oglašavanja koji podliježu porezu na internetsko oglašavanje u skladu s ovim Zakonom su trgovačka društva koja:
pružaju usluge internetskog oglašavanja uz naknadu ili daju doprinos pružanju uslugama internetskog oglašavanja uz naknadu te od pružanja takvih usluga unutar jedne fiskalne godine ostvaruju promet od najmanje xxxx mil. eura diljem svijeta i najmanje xxxx mil. eura) u Republici Hrvatskoj", također piše u prijedlogu zakona u kojemu se navodi da će porezna stopa na internetsko oglašavanja biti 10% od porezne osnovice.
Ministrica u intervjuu Jutarnjem listu kaže i da Index i Telegram u svojim člancima impliciraju da ona govori o oglašavanju, dok se, tvrdi ona, zapravo radi o digitalnom porezu Googleu. No, iz gore citiranih stavaka jasno je da se taj porez može odnositi na cjelokupno internetsko oglašavanje.
Sav naplaćeni porez ići će tisku
A novac od internetskog oglašavanja, kome god na kraju bio oduzet, Googleu, Meti ili Indexu, direktno će biti usmjeren tiskanim medijima, odnosno Fondu za poticanje pluralizma, iz kojeg se isplaćuju državne potpore tiskanim medijima. Ministrici to nije sporno, smatra da treba pomoći tiskanim medijima jer je njima teže nego portalima.
Index je kontaktirao ministricu Obuljen Koržinek netom nakon što je izašao ovaj novi prijedlog i nakon što smo objavili članak "HDZ želi prisiliti građane da plaćaju Večernji, Slobodnu i ostale koji hvale vladu".
Pitali smo je i za porez, ali i za potpore tisku.
Pitali smo je o porezu na internetsko oglašavanje, nije rekla da je to digitalni porez
Ovo je naše pitanje: U nacrtu prijedloga zakona o medijima, u glavi XV, spominje se porez na internetsko oglašavanje, gdje je određeno da je stopa poreza na internetsko oglašavanje 10 posto od porezne osnovice. Temeljem kojeg izračuna odnosno analize se došlo do iznosa od 10 posto?
U odgovoru nas ne demantira, ne spominje digitalni porez niti govori da se to odnosi samo na multinacionalne platforme koje ostvaruju ogromne prihode.
Ovo je odgovor:
"Nadalje, o porezu na internetsko oglašavanje raspravlja se u okviru prihvaćenih europskih modela. U ovom trenutku, dok se načelno ne postigne konsenzus, nisu se izračunavali mogući postotci niti se razrađivao model."
"Vodili smo se austrijskim modelom"
Također, u intervjuu Jutarnjem listu Obuljen Koržinek ustvrdila je da je austrijski model spomenula samo kad je govorila o digitalnom porezu, no ni to nije točno.
Na press-konferenciji je sama rekla da su se vodili austrijskim zakonom prilikom prijedloga potpora za dnevni tisak.
"Najviše smo se vodili primjerom austrijskog zakona", točan je citat Obuljen Koržinek s presice.
Presicu pogledajte ovdje: