Zašto ne možemo biti poput njih? Pročitajte zašto Švedsku ne brinu problemi u eurozoni

U DANIMA kada sa naslovnica gotovi svih novina vrište crne financijske prognoze za Europu, ne ostavljajući gotovo nijednu zemlju ravnodušnom prema problemima koji prijete zakotrljati se iz Grčke i Italije prema drugim članicama, jedna se država ipak rijetko spominje - Švedska. I to potpuno opravdano. Šveđani se, naime, nemaju razloga previše uzrujavati oko problema u eurozoni.

Dok su se drugi zaduživali, Švedska je zarađivala

Dok je većina zemalja posljednjih godina muku mučila s recesijom i saniranjem banaka, koje ih je koštalo smanjenja rasta i povećanja javnog duga, Švedska je primijenila vlastiti model "grube ljubavi" prema bankama i polučila sasvim suprotne rezultate.

Samo za usporedbu, Švedska je u 2006. godini imala otprilike jednak omjer udjela duga u BDP-u kao i Velika Britanija. Međutim, dok su Britanci taj omjer u kriznim godinama udvostručili, Švedskoj je otišla u drugom smjeru - smanjila ga je ispod 40 posto. Da budemo precizni, spustili su ga na 36,3 posto, koliko će iznositi ove godine.

Gruba ljubav prema bankama

Jedan od najzaslužnijih za ove brojke, koje se u današnjim vremenima čine kao da dolaze iz nekog paralelnog i puno boljeg svemira, je i švedski premijer Fredrik Reinfeldt. Ovaj ekonomist u intervjuu za Bloomberg je kazao kako je švedski uspjeh upravo rezultat posebnog odnosa prema bankama.

Švedska je, kao i druge zemlje, u financijskoj krizi priskočila u pomoć posrnulim bankama, ali im je pritom i bez zadrške "nametnula niz naknada koje moraju plaćati, uz povećanje transparentnosti".

Banke moraju biti odgovorne za pokrivanje vlastitih rizika

"Povećali smo regulaciju kako bi osigurali bolju kontrolu nad bankama. Pobrinuli smo se da budu odgovorne za pokrivanje vlastitih rizika", kazao je Reinfeldt, dodavši kako su zbog toga danas švedske banke mnogo  bolje kapitalizirane od većine europskih i američkih banaka.

Ostali ekonomski pokazatelji jednako su fascinantni. U godini globalnog usporavanja ekonomije, MMF je Švedskoj ove godine prognozirao rast od 4,4 posto, a dogodine 3,8 posto. A proračun će zabilježiti suficit.

U dobrom društvu ne mogu postojati velike financijske razlike

Ono što Reinfeldt vidi ključnim za održavanje stabilnog rasta jest zadržavanje jednakosti prihoda u svim ekonomskim ciklusima. Iako Švedska ima drugi najveći porez na dohodak na svijetu, ima ujedno i najveću razinu jednakosti prihoda.

"U dobrom društvu ne postoje velike razlike. Ukoliko želite izgraditi povjerenje među ljudima, onda ne možete 'dopustiti' da među njima u financijskom pogledu postoji veliki jaz", zaključio je švedski premijer u razgovoru za Bloomberg.