Grenlandski premijer izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati "ovdje i sada", izabrao Dansku umjesto Sjedinjenih Američkih Država. Izjava Jensa-Frederika Nielsena, dana na zajedničkoj konferenciji za novinare s danskom premijerkom, najsnažnija je poruka tog poluautonomnog danskog teritorija otkako je američki predsjednik Donald Trump obnovio svoj plan o njegovu pripajanju, piše BBC.
Trump tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. Bijela kuća predložila je kupnju otoka, no nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada te za nadzor plovila u regiji, unatoč tome što je najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Trump je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlast na Grenland dovesti onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Trump je prošli tjedan novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o najmu nije dovoljan - SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".
Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" te upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer rekao je da se suočavaju s "geopolitičkom krizom", ali da je stav otoka jasan.
"Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku", izjavio je.
"Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država."
Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt trebaju otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Danski saveznici u NATO-u - velike europske zemlje i Kanada - ovog su tjedna stali u njezinu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa". Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresirani za arktičku sigurnost, ali da se ona mora postići "kolektivno" od strane saveznika, uključujući SAD. Također su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica".
Zabrinutost za budućnost teritorija ponovno se pojavila nakon Trumpove upotrebe vojne sile protiv Venezuele u subotu radi uhićenja njezinog predsjednika Nicolása Madura. Trump je ponudu za kupnju otoka dao i 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo - koji postaju dostupniji zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da bi otok mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.