KLUB gradskih zastupnika Glasa i HSU-a ocijenio je da u Gradu Zagrebu nema strateškog promišljanja i razvoja, a da su umjesto toga prioriteti razvoja - izborne ambicije gradonačelnika Bandića.
"Zagreb je potpuno izgubio poluge i mogućnosti strateškog promišljanja i razvoja. Razvija se stihijski, temelj nisu strateški ciljevi niti prioriteti. Prioriteti razvoja su izborne ambicije gradonačelnika", komentirao je na konferenciji za novinare Glasov gradski zastupnik Stanko Kordić.
Upozorio je i da su svi troškovi Grada "betonirani dugoročnim ugovorima i obvezama prema zaposlenima, tako da Zagreb svaku godinu ulazi u minus i nema razvojnih sredstava".
Kordić je naveo da je gradonačelnik Bandić u posljednjem izbornom ciklusu povukao nekoliko poteza koji su dugoročno Grad Zagreb koštali oko dvije milijarde kuna - mjera roditelji odgojitelji košta nešto više od milijardu kuna, dok se za približno 800 zaposlenih u Holdingu izdvoji stotinjak milijuna godišnje, a za ZET-ovu kartu od četiri kune godišnje subvencije iz proračuna su oko 40 milijuna kuna.
"Kad to pomnožimo, svake smo godine mogli realizirati - po Bandićevim cijenama - bar jedan od strateških projekata jer smo imali na raspolaganju najmanje 500 milijuna kuna svake godine", ustvrdio je Kordić.
Mentalno zdravlje građana nakon potresa i karantene
Govoreći o Razvojnoj strategiji Grada Zagreba koja je donesena 2017. upozorio je da o tome nema ni godišnjeg izvješća ni evaluacije.
Od 15 projekata njih 12 se, kaže, praktički nije pomaklo s mjesta, nije se odradilo ništa niti na Gredelju, Zagrepčanki, integriranom prijevozu putnika, Kongresnom centru, Kampusu, Velesajmu, tračničkoj vezi Kvatrić- Zračna luka, Termama Zagreb...
"S guranjem Paromlina, Zagrepčanke i Gredelja u prodaju riješit ćemo dvostruko više projekata nego što smo ih riješili u razdoblju trajanja razvojne strategije u zadnje četiri godine", komentirao je.
Gradska zastupnica Sonja Koning osvrnula se na mentalno zdravlje građana nakon potresa i karantene, navevši istraživanje Filozofskog fakulteta nad 3750 ispitanika koje je pokazalo da je nakon karantene svaki peti ispitanik pokazao ozbiljne znakove potrebe za psihološkom pomoći.
"Naša Gradska uprava nije prepoznala taj problem u proračunu za iduću godinu i niti kunom nisu povećana sredstava za mentalno zdravlje sugrađana, već je ostalo na razini od prošle godine - 900.000 kuna", rekla je.