Udruga Glas poduzetnika (UGP) zatražila je od Vlade hitno produljenje razdoblja prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji, koji je stupio na snagu 1. rujna, jer smatra da poduzetnicima nije ostavljeno dovoljno vremena za usvajanje novog sustava bez ozbiljnih financijskih posljedica.
UGP podsjeća da je Hrvatska prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima, ali tvrdi da poduzetnicima nije omogućeno ni približno dovoljno vremena ni podrške da bi sustav mogli usvojiti bez problema.
Dodaju da je aplikacija MikroEračun besplatna samo za korisnike izvan sustava PDV-a, što smatraju diskriminatornim.
Iz UGP-a navode da je Vlada uvela obvezu koju ni sama nije bila spremna provesti te da nisu osigurane sve funkcionalnosti sustava ni odgovarajuća edukacija.
Zbog toga traže da se razdoblje prilagodbe produlji do 1. siječnja 2027. godine, kako bi sve kategorije poduzetnika u sustav ušle istodobno i da se do tada ne naplaćuju novčane kazne.
Smatraju i da bi aplikacija MikroEračun trebala biti besplatna za sve korisnike ili da bi država trebala sufinancirati troškove koje je sama nametnula.
"Iako digitalizacija poslovanja može biti dobar iskorak, ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama, koje se, primjerice, samo za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga, penju i iznad 66 tisuća eura. Zato od Vlade tražimo da pokaže odgovornost i razumijevanje realnosti u kojoj poduzetnici posluju, jer bez toga fiskalizacija ne vodi nikakvom razvoju ni unaprjeđenju, već služi isključivo njima", izjavila je članica Nadzornog odbora UGP-a, poduzetnica Ivana Ožegović.
Udruga upozorava i na nelojalnu konkurenciju državnih tvrtki i agencija, koje, kako tvrde, koriste povlašteni položaj i pristup sustavima kako bi stvorile monopol ili duopol.
"Određene tvrtke onemogućuju pristup informacijskim sustavima drugim posrednicima koji nude povoljnije usluge poduzetnicima. Takvi dogovori, često sklopljeni s jednim informacijskim posrednikom, nanose izravnu štetu tržištu", navode iz UGP-a te traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.
Posebno ih zabrinjava uključivanje FINA-e, koja zahvaljujući pristupu državnim bazama podataka i javnom kapitalu ima prednost pred privatnim subjektima. Slično je, dodaju, i s Hrvatskom poštom, koja unatoč primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka želi zauzeti dio tržišta na kojem već postoji dovoljan broj privatnih tvrtki.
Hrvatski sabor u lipnju je donio novi Zakon o fiskalizaciji, koji bi trebao donijeti administrativno rasterećenje poduzetnika putem ukidanja niza obrazaca i uvođenja sustava fiskalizacije 2.0.
Među obrascima koji se ukidaju nalaze se DON-H (izvješće o donacijama hrane), Knjiga izlaznih računa (I-RA), Posebna evidencija o primljenim računima (U-RA) i statistički obrazac RAD-1G za male i srednje poduzetnike.
Prema procjenama Ministarstva financija, administrativno rasterećenje moglo bi donijeti više od 120 milijuna eura godišnjih ušteda.
Zakonom je predviđeno proširenje fiskalizacije na transakcije između poduzetnika (B2B), kao i na one između poduzetnika i države. Proširuje se i obveza fiskalizacije računa u prometu gotovinom na sve oblike plaćanja, uključujući one koji se izvršavaju putem transakcijskih računa.
Postupna primjena novog sustava odvijat će se u tri faze:
Fiskalizacija je proces praćenja gotovinskog prometa, uključujući kartična plaćanja, radi veće transparentnosti, sprječavanja poreznih prijevara i osiguravanja poštene tržišne konkurencije.
Svaki izdani račun šalje se u stvarnom vremenu na poslužitelj Porezne uprave, uz pomoć certificiranog fiskalnog uređaja ili softvera.