Udruga Glas poduzetnika (UGP) priopćila je danas da može podržati rast minimalne plaće, ali upozorava da je problem porast doprinosa na najmanje plaće, zbog čega predlažu da se i država odrekne dijela prihoda iz doprinosa i poreza.
"Ako država želi više plaće radnicima, neka se i sama odrekne dijela prihoda iz doprinosa i poreza, a ne da ih opet prebacuje na leđa poslodavaca, koji već nose najveći teret troškova rada", poručuju iz Udruge Glas poduzetnika.
U priopćenju upozoravaju da je minimalna plaća u posljednjih deset godina rasla znatno brže od osobnog odbitka. Navode da je 2015. godine minimalna plaća iznosila 400 eura, a osnovni odbitak 340 eura, dok će 2026. minimalna plaća biti 1.050 eura, a osnovni odbitak 600 eura.
"Dakle, porez na plaće rastao je brže od samih plaća. Vidimo da ne podižu minimalac zbog radnika, već zbog sebe", stoji u priopćenju.
Iz Udruge upozoravaju da povećanje minimalne plaće posebno pogađa sektore koji se i dalje bore za opstanak – tekstilnu, kožarsku i obućarsku industriju – u kojima je Hrvatska u izravnoj konkurenciji s proizvodnjom u zemljama s nižim troškovima rada, poput Bangladeša i Srbije.
Takve industrije teško mogu pratiti administrativni rast plaća bez rasta produktivnosti ili narudžbi, pa će mnoge biti prisiljene zatvarati pogone i otpuštati radnike. "To je strateško pitanje, jer tekstilna i obućarska industrija rade i za Hrvatsku vojsku. Smijemo li ostati bez njih?" pitaju iz UGP-a.
Dodaju da sama činjenica da država subvencionira prva tri mjeseca povećanja minimalne plaće pokazuje da je svjesna kako je njezina politika plaća ekonomski neodrživa.
UGP traži da se buduća povećanja minimalne plaće planiraju uz paralelno smanjenje doprinosa i poreznih opterećenja, kako bi rast plaća bio održiv i za radnike i za poslodavce.
"Samo tako možemo istodobno zadržati radna mjesta, povećati dohotke i očuvati konkurentnost hrvatskog gospodarstva", zaključuju iz Udruge Glas poduzetnika.