Prema raširenom stereotipu, južni Europljani žive iznad svojih mogućnosti, dok su stanovnici sjevera štedljiviji. Najnoviji podaci, međutim, otkrivaju potpuno drugačiju stvarnost. Najzaduženija kućanstva u Europskoj uniji nisu u južnim ekonomijama, koje se često percipiraju kao nestabilne, već na bogatom sjeveru kontinenta.
Prema podacima koje je Eurostat objavio ovog mjeseca, dug kućanstava u EU u 2025. godini iznosio je 49,4 posto BDP-a, a u eurozoni 50,7 posto. Obje vrijednosti bilježe pad svake godine od 2020., kada su prelazile 60 posto, piše Euronews.
Što pokazuje omjer duga kućanstava i BDP-a
Dug kućanstava obuhvaća sve obveze građana, poput stambenih i potrošačkih kredita te drugih oblika zaduženja. Kada se taj dug izrazi kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), ekonomisti mogu uspoređivati države različitih ekonomskih veličina jer se na taj način privatno zaduživanje stavlja u odnos s ukupnim gospodarskim rezultatom zemlje.
Ovaj pokazatelj ne govori koliko duguje svako pojedino kućanstvo, već daje širu sliku o zaduženosti cijelog sektora kućanstava u odnosu na nacionalni dohodak. Vrijednost od 50 posto, primjerice, znači da ukupni dugovi kućanstava odgovaraju polovici svega što gospodarstvo jedne države proizvede u godinu dana.
Zašto je dug kućanstava važan
Visok dug kućanstava sam po sebi ne mora biti problem. Države s razvijenim tržištem nekretnina, visokim udjelom vlasništva nad stambenim prostorima koji se financiraju kreditima ili naprednim financijskim sustavima često imaju i više stope zaduženosti.
Ipak, prekomjerna zaduženost može produbiti gospodarske krize. Europska komisija smatra da zaduženost kućanstava postaje makroekonomski rizik kada prijeđe razinu od 55 posto BDP-a. Povijest pokazuje da su privatni, a ne javni dugovi, češće gurali gospodarstva u kreditne krize. Velika financijska kriza 2008. godine krenula je upravo iz bilanci kućanstava, a ne država.
Iznenađujuća podjela: Sjever zaduženiji od juga
Nalaz koji najviše iznenađuje jest jasna podjela između sjevera i juga Europe. Sedam država članica EU ima dug kućanstava iznad 55 posto BDP-a i sve se nalaze u sjevernoj ili zapadnoj Europi. S druge strane, južna Europa, koja se u prošlosti povezivala s krizama javnog duga, bilježi relativno nisku zaduženost kućanstava.
Dug talijanskih kućanstava iznosi samo 35,9 posto BDP-a, u Grčkoj je 38,0 posto, a u Španjolskoj 42,9 posto, što su sve vrijednosti znatno ispod prosjeka Europske unije. Iako vlade na jugu Europe spadaju među najzaduženije na kontinentu, njihova su kućanstva u pravilu znatno opreznija pri zaduživanju od kućanstava na sjeveru.
Deset najzaduženijih zemalja
10. Njemačka: 49,0 %. Najveće europsko gospodarstvo unatoč svom bogatstvu nalazi se blizu prosjeka EU. Jedan od razloga je niska stopa vlasništva nad nekretninama od samo 46,7 posto u 2022. godini, što je među najnižim stopama u Europi.
Veliko tržište najma, relativno pristupačne cijene najamnina i nepostojanje poreznih olakšica na kamate za stambene kredite povijesno su smanjivali potrebu za velikim zaduživanjem.
9. Portugal: 53,9 %. Dug kućanstava krajem 2025. dosegnuo je oko 171 milijardu eura, što je porast od 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast su prvenstveno potaknuli stambeni krediti, uslijed jednog od najbržih porasta cijena nekretnina u EU.
Ta je izloženost značajna jer više od 90 posto portugalskih stambenih kredita ima promjenjive ili mješovite kamatne stope vezane uz Euribor. Zbog toga su kućanstva izrazito osjetljiva na promjene kamatnih stopa Europske središnje banke.
Stambeni krediti
8. Cipar: 54,2 %. Središnja banka Cipra navodi da se udio duga kućanstava smanjio za oko 62 posto od prosinca 2016. godine. Otprilike 34 posto duga i dalje se odnosi na stare, nenaplative kredite koje su preuzele agencije za naplatu potraživanja i koji se postupno rješavaju.
7. Belgija: 56,4 %. Oko 43,1 posto belgijskih kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu uz stambeni kredit, što je znatno iznad prosjeka EU od 24,3 posto. Većina tih kredita ima fiksnu kamatnu stopu. Nacionalna banka Belgije zabilježila je rast stambenih kredita u 2025., a vrijednost novih kredita porasla je na 40,7 milijardi eura s 31,7 milijardi prethodne godine.
6. Francuska: 59,5 %. U Francuskoj prevladavaju stambeni krediti s fiksnom kamatnom stopom. Za razliku od Portugala ili Španjolske, krediti s promjenjivom stopom nisu uobičajeni, a uvjeti kreditiranja su strogi. Zajmoprimci u pravilu ne smiju trošiti više od trećine neto prihoda na otplatu duga, a tu granicu francuska središnja banka (Banque de France) ažurira na mjesečnoj razini.
5. Luksemburg: 60,5 %. Zaduženost je u Luksemburgu vrlo koncentrirana. Stambeni krediti čine 90 posto duga kućanstava, ali gotovo polovica kućanstava uopće nema dugovanja. Medijalno neto bogatstvo kućanstva u 2023. godini iznosilo je 676.000 eura.
Stroža regulacija
4. Finska: 62,9 %. Dug je gotovo u cijelosti vezan uz stambeno pitanje, ali slijedi specifičan finski model. Stambeni krediti čine oko 63 posto duga kućanstava. Kada se tome dodaju i krediti stambenih zadruga, što su zapravo dugovi same zgrade koje kupci stanova preuzimaju, zajednički udio raste na oko 75 posto.
Finska središnja banka opetovano je upozoravala na rastuću upotrebu kredita stambenih zadruga i uvodi strožu regulaciju kako bi ograničila zaduživanje.
3. Švedska: 82,3 %. Švedska je i dalje jedno od europskih gospodarstava s najvećom ovisnošću o stambenim kreditima. Tržištem dominiraju krediti s promjenjivom kamatnom stopom, zbog čega su kućanstva izrazito izložena promjenama kamata. Ta se ranjivost pokazala tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke.
Bruto dugovi
2. Danska: 84,1 %. Danska središnja banka i Europska komisija dugo upozoravaju na visok bruto dug, ali ističu da je on velikim dijelom uravnotežen značajnom mirovinskom štednjom i imovinom u nekretninama. Dug kućanstava kao udio u raspoloživom dohotku iznosio je oko 177 posto u 2024. i ostaje među najvišima u EU.
1. Nizozemska: 93,5 %. Nizozemska ima najzaduženija kućanstva u Europi, što je rezultat ciljanih državnih politika. Nizozemska središnja banka (De Nederlandsche Bank) objašnjava da je dug za stambene kredite toliko visok "jer vlada čini zaduživanje za kupnju doma privlačnim".
To uključuje porezne olakšice na kamate i standarde kreditiranja koji kupcima omogućuju financiranje pune vrijednosti nekretnine, dok je u drugim zemljama taj omjer ograničen na 90 posto ili manje. Dug je uravnotežen vrlo velikom mirovinskom imovinom i visokom razinom financijskog bogatstva kućanstava.