Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs govorio je u Dnevniku HTV-a o reformi obrazovanja. Uvodi se 120 novih programa, 20-ak novih zanimanja, a brojna dosadašnja zanimanja se ukidaju ili objedinjuju.
"Jednostavno tako napraviti studijske programe da zadovolje potrebe tržišta rada", poručio je Fuchs. Objasnio je da se želi stvoriti obrazovanje koje će biti dovoljno široko, kako bi učenici kasnije mogli nastaviti s cjeloživotnim usavršavanjem.
Smatra da je sustav dosad bio rastrgan u mnogo sitnih usavršavanja unutar različitih programa, a sada je cilj ukrupnjavanje. "Imali ste programe četverogodišnje i trogodišnje za zidara, pa ste imali za armirača, pa za krovopokrivača... Sad je ideja da se to ukrupni", istaknuo je.
Dodao je da su neka zanimanja sada formirana spajanjem pet, šest, pa i do osam dosadašnjih zanimanja u jedan jedinstveni program, koji pruža šire obrazovanje i bolje pretpostavke za zaposlenje.
"Ova cijela reforma je rađena u jako uskoj suradnji s poslodavcima, tako da su oni itekako imali što tu za reći. Konačno, rađena je više godina, pripremana", naveo je. Vjeruje kako će reforma omogućiti dobre karijere učenicima i poslodavcima olakšati izbor radne snage.
Na pitanje o percepciji da deficitarnih zanimanja ima malo, Fuchs je odgovorio kako je ta slika u javnosti iskrivljena. "Javnost percipira u načelu donekle iskrivljenu sliku. Svi pričaju da bi trebalo pojačati upise u strukovne škole. Međutim, realnost u Hrvatskoj je potpuno drugačija od toga", upozorio je.
Naglasio je da čak 70 % učenika nakon osnovne škole upisuje strukovne škole, a samo 30 % gimnazije. "Svi vjerojatno gledaju na ono može li netko naći majstora koji će mu obaviti nekakve radove u kući, nekakve instalacije... Takvih majstora nema na tržištu rada. Odnosno, ima, ali ih nema dovoljno", napomenuo je.
Upozorio je da se često zaboravljaju zanimanja u ekonomiji, računovodstvu, turizmu, gdje također postoji mnogo programa koji su dosad bili rascjepkani.
"Ako su upisali neki od četverogodišnjih programa strukovnih škola, to im omogućuje da idu, ako žele, polagati ispite državne mature i nakon toga su kvalificirani za nastavak studija na sveučilištima, odnosno visokim učilištima", poručio je.
Potvrdio je da se u nekim ekonomskim školama uvodi i gimnazijski program.
"To je isto tako jedan od ciljeva. Upravo da podignemo postotak učenika koji se upisuju u gimnazijske programe, a oni daju šire opće obrazovanje", rekao je. Tvrdi da je takav pristup koristan za nastavak studija, jer neka znanja učenicima mogu nedostajati iako su položili državnu maturu.
Komentirajući sve češće prijemne ispite u gimnazijama, Fuchs je naveo da je to omogućeno promjenom pravilnika, posebno zbog situacije u Zagrebu. "U Zagrebu imate određene gimnazije gdje je u kontinuitetu već više godina poprilično navala i gužva i imamo te superodlikaše", istaknuo je.
Priopćio je da analiza pokazuje blagi pad broja superodlikaša u sustavu. "Devet gimnazija u Zagrebu je dogovorilo da će napraviti jedan jedinstveni prijemni ispit i to je dobro", tvrdi Fuchs. Ocijenio je da takav model omogućuje da učenici koji su dobili realne ocjene, primjerice imali prosjek 4,0, ali pokažu znanje na prijemnom ispitu, dobiju priliku za upis.
"I to se pokazalo dobrim i prošle godine. Ali ponovno ponavljam, to je devet gimnazija u Zagrebu i nigdje drugdje", naveo je.
Što se tiče tvrdnji da posao nastavnika postaje sve manje atraktivan unatoč povećanju plaća, Fuchs je poručio da je riječ o relativnoj percepciji. "Jedna od glavnih tema na našim pregovorima sa sindikatima je na koji način zbrinuti tzv. tehnološke viškove", izjavio je.
Objasnio je da viškovi nisu povezani s interesom za nastavnički posao, već s demografijom. "Imamo viškove u obrazovnom sustavu, a ti viškovi, nažalost, se pojavljuju ne zbog nastavnika, ne zbog atraktivnosti ili nečeg sličnog, nego jednostavno zbog demografske situacije, jer nam kontinuirano pada broj djece", naglasio je.
"Najizraženiji višak pojavljuje se u razrednoj nastavi, prva četiri razreda, zbog čega se nastavnicima omogućuje prekvalifikacija i zapošljavanje u vrtićima gdje nedostaje odgajatelja. A manjak vam je očit... To su profesori matematike, fizike, dakle STEM područja. Matematičare, uglavnom, pokupe kompanije, banke i sl.", nastavio je.
Zaključio je da Ministarstvo pokušava riješiti taj problem kroz vrlo atraktivne stipendije za studente koji odluče upisati matematiku, fiziku, kemiju, biologiju i obvezuju se da će onoliko vremena koliko su primali 600 eura mjesečno kao stipendiju odraditi u školama.