Potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro danas je obišao područje Spačvanskog bazena kako bi ocijenio stanje drvne sirovine, štete nakon olujnih nevremena i stanje kvalitete sirovine nakon napada nametnika, priopćilo je ministarstvo.
U pratnji ministra bili su voditelj Uprave šuma podružnice (UŠP) Vinkovci Krasnodar Sabljić te upravitelj šumarije Otok Zvonimir Rukavina.
Upoznao se s problemom drvne mase u Spačvanskom bazenu
Kako se navodi u priopćenju Ministarstva, Dabro se upoznao s problemom drvne mase na cesti u Spačvanskom bazenu. Trenutno se na cesti nalazi oko 200.000 kubika, od čega 41.000 kubika hrasta (FI), 20.000 kubika hrasta (FII) te 102.000 kubika pilanskih trupaca.
U šumi se još nalazi 7007 kubika hrasta (FI) te 4000 kubika hrasta (FII).
"Drvna industrija te proizvodnja namještaja, pored ekonomskog, imaju socijalni značaj zapošljavajući i zadržavajući stanovništvo u malim sredinama", kazao je Dabro navodeći kako je drvna industrija od strateške važnosti za hrvatsko gospodarstvo jer je bitna i za energetsku održivost zemlje.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kako je rekao, kontinuirano nastavlja motriti na probleme nametnika, svjestan da sirovina ne smije dugo stajati jer tako znatno gubi na kakvoći.
Prioritet nam je poticanje malih i srednjih proizvođača
Potrebno je što prije staviti sirovinu na tržište, istaknuo je Dabro te poručio kako će Ministarstvo nastaviti s mjerama i aktivnostima za poticanje održivog razvoja i konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.
Sabljić je rekao kako je njihov cilj, u suradnji s Upravom društva, očuvanje radnih mjesta i zadržavanje mladih kroz nova radna mjesta.
"Prioritet nam je poticanje malih i srednjih proizvođača te osiguranje dovoljnih količina ogrjeva svakom kućanstvu. U gospodarskom kontekstu, krajnji cilj je razvoj drvnog sektora i da što više drvne mase ostane u našem kraju", istaknuo je.
Prema riječima Rukavine, nakon olujnih nevremena, najveće štete su u Šumariji Otok, gdje je razoran vjetar povaljao šumu staru stotinu godina.
"Sanacija terena trajat će godinama, mnogo duže njezina obnova te je pred nama golem posao“, rekao je.
Dabro je obišao i Poseban rezervat šumske vegetacije Lože, koji predstavlja rezervat stare hrastove šume te je između ostalog namijenjen znanstvenim istraživanjima, kao i edukaciji učenika i studenata.