Imovina fondova u mjesec dana pala za 2,5 milijarde kuna!

PREMA podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na kraju srpnja neto imovina (NAV) otvorenih investicijskih fondova s javnom i privatnom ponudom iznosila je12,4 milijarde kuna (vs. 14,92 milijarde kuna na kraju lipnja). Neto imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova (OIF-ova) u srpnju je smanjena za preko 2,5 milijardi kuna, odnosno 16,92% u odnosu na lipanj, stoji u analizi portala iCapital. 

 

Fondovi s javnom ponudom upravljaju s 2,51 milijardom kuna manje, odnosno s ukupno 12,09 milijardi kuna (-17,18%), dok oni s privatnom upravljaju s 303,6 milijuna kuna (+2,1% ili 16,9 milijuna kuna više). Ovo je najniža razina kapitala kojom manageri domaćih OIF-ova upravljaju od kolovoza 2012., kada je imovina iznosila 11,86 milijardi kuna. Za usporedbu, na kraju lipnja imovina je bila na najvećoj razini kapitala kojom menadžeri domaćih OIF-ova upravljaju od lipnja 2011., kada je imovina iznosila 15,9 milijardi kuna.  

 

Najsnažniji pad imali su novčani fondovi, čija neto imovina je smanjena za 22,41% (pad od 2,55 milijardi kuna), na 8,82 milijarde kuna. Smanjenje imovine dijelom je odraz izdanja obveznica Republike Hrvatske. U srpnju 2012. NAV imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova smanjena za 1,16 milijardi kuna (-8,97% u odnosu na lipanj 2012.), od čega se približno 950 milijuna kuna odnosi na novčane fondove. 

 

Promatrajući ukupnu neto imovinu fondova s javnom i privatnom ponudom, najveći (i manje-više jedini) rast imovine ostvarili su dionički fondovi - imovina im se povećala za 1,64% ili 33,52 milijuna kuna te je krajem lipnja iznosila 2,07 milijardi kuna. Poslije novčanih fondova, dionički fondovi imaju najveći udio u ukupnim otvorenim fondovima od 13,7%.

Nadalje, imovina domaćih mješovitih fondova porasla je za blagih 0,18% (1,87 milijuna kuna), dok je imovina obvezničkih fondova s javnom te onima s privatnom ponudom pala za ukupno 12,58 milijuna kuna (-2,61% u odnosu na lipanj).

 

 

U strukturi ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova najveći pad udjela imaju novčani fondovi. Udio novčanih fondova u domaćim OIF-ovima smanjen je sa 76,2% u lipnju na 71,1% u srpnju. Naprotiv, udio dioničkih fondova porastao je na 16,7% (vs. 13,7% u lipnju), udio mješovitih fondova na 8,4% (vs. 6,9%), a udio obvezničkih fondova je povećan na 3,8% sa 3,2% u lipnju. 

 

Najveće društvo prema visini imovine pod upravljanjem krajem lipnja je ZB Invest s 31,23% tržišta (vs. 31,56% u lipnju). Neto imovina ovog društva za upravljanje imovinom pala je sa 4,71 na kraju lipnja na 3,87 milijarde kuna krajem srpnja (primarno novčani fond ZB plus s 844,7 milijuna kuna imovine manje). Potom slijedi Erste Invest, koji je svoj udio u ukupnoj imovini povećao sa 19,03% (2,84 milijarde kuna) na 19,37% (2,39 milijarde kuna). Smanjenje imovine odraz je povlačenja 721,6 milijuna kuna iz novčanog fonda Erste Money.

 

Na trećem mjestu nalazi se PBZ Invest s 2,17 milijardi kuna uz udio od 17,54% (krajem lipnja ukupna imovina iznosila je 2,79 milijardi kuna, tj. 18,72%). Slijedi ga Raiffeisen Invest, čija imovina je smanjena s 1,43 na 1,28 milijarde kuna, uz udio od 10,36% (9,55% krajem lipnja). Na petoj poziciji je OTP Invest sa 4,22% ukupne imovine plasirane u fondove (522,9 milijuna kuna; -9% u odnosu na lipanj). 

 

 

Iz strukture ulaganja prema vrsti imovine vidljivo je da su domaći fondovi s javnom ponudom glavninu svojih sredstva uložili u vrijednosne papire i depozite, dok se udio ulaganja u novčana sredstva smanjio. Najviše je promijenjena struktura ulaganja novčanih fondova, koji su udio ulaganja u vrijednosne papire i depozite povećali s 88,89% na 96,57%, dok su ulaganja u novčana sredstva smanjena. Sličnu strategiju ulaganja imali su i domaći obveznički fondovi.

Općenito je izloženost domaćih OIF-ova s javnom ponudom  u smislu ulaganja u vrijednosnice više na strani domaćeg tržišta (83,39%), dok je ostatak vrijednosnica i depozita investiran na inozemnom tržištu (13,76%). Ostatak imovine čine novčana sredstva, a malim dijelom potraživanja. 

 

Dionički fondovi su na kraju srpnja imali 30,42% (29,60% u lipnju) imovine investirane u domaće vrijednosne papire i depozite, a 61,69% (vs. 60,87% u lipnju) u inozemne dionice, što ukazuje da nije došlo do značajnijih promjena. 

 

Ukupno gledano, mješoviti fondovi blago su povećali udio ulaganja na domaćem tržištu (58,73% vs. 57,09% u lipnju), dok je 41,27% investirano na stranim tržištima. Ukupna izloženost dionicama je smanjena na 49,09% (vs. 50,2%), dok je izloženost obveznicama povećana na 37,65% imovine pod upravljanjem (vs. 35,29%). 

 

Obveznički fondovi slično su distribuirani glede ulaganja na inozemnom, odnosno domaćem tržištu, pa je tako 65,65% (naspram 51,52% krajem lipnja) imovine pod upravljanjem svih obvezničkih fondova uloženo na domaćem tržištu, dok je 34,35% uloženo na inozemnom tržištu. Ukupno 81,09% (u odnosu na 77,32% u lipnju) imovine investirano je u obveznice na domaćem i stranom tržištu.

Imovina novčanih fondova većim je dijelom uložena na domaćem tržištu – 99,31% (vs. 90,01% u lipnju), dok na inozemnom nema plasirane imovine. U strukturi imovine prevladavaju domaći depoziti (53,21% vs. 58,15% u lipnju) i domaći kratkoročni vrijednosni papiri (38,58% vs. 35,22%).