Iako se prijedlogom državnog proračuna za 2026. predviđa manjak konsolidirane opće države ispod granice od tri posto BDP-a, on će biti na samoj granici dopuštenoj europskim propisima.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorava da bi i vrlo malen negativni šok u 2026. mogao rezultirati manjkom većim od te razine te napominje da je potrebno ograničiti rast tekuće potrošnje.
Povjerenstvo je u srijedu razmotrilo nacrt proračunskog plana za 2026., koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, kao i prijedlog državnog proračuna poslan Saboru prošloga tjedna. Riječ je o neovisnom stručnom tijelu zaduženom za praćenje i ocjenjivanje primjene fiskalnih pravila te analizu javnih financija.
Vladin prijedlog za 2026. predviđa ukupne prihode od 35,7 milijardi eura te rashode od 39,8 milijardi eura. Deficit konsolidirane opće države trebao bi iznositi 2,9 posto, kao i 2025., dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao pasti na 56 posto.
U dokumentu Povjerenstva navodi se da je hrvatsko gospodarstvo između 2022. i 2025. imalo snažan rast, što je povećalo proračunske prihode, ali i rashode te manjak opće države, pogoršavši fiskalnu poziciju. Ekspanzivna i prociklička fiskalna politika dodatno je pojačavala ekonomski ciklus i povećavala rizike većih deficita, uz smanjenje raspoloživog fiskalnog prostora.
Unatoč tome, manjak opće države i udio javnog duga ostali su ispod referentnih vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu, zadržavajući Hrvatsku u relativno povoljnoj usporedbi s državama EU-a.
Nakon višegodišnjeg ubrzanog rasta, očekuje se usporavanje realnog BDP-a zbog slabijeg rasta osobne potrošnje i investicija. Na izglede negativno djeluju globalni čimbenici – carine i geopolitičke napetosti – ali i domaći, poput pada međunarodne konkurentnosti uslijed rasta jediničnih troškova rada, smanjenja EU transfera nakon isteka trenutačne financijske perspektive, negativnog fiskalnog impulsa te nedostatka radne snage.
Povjerenstvo ističe da proračunski dokumenti upućuju na nastavak ekspanzivne i prociklične politike. Iako se za 2026. predviđa zaustavljanje negativnih trendova i zadržavanje manjka ispod tri posto BDP-a, projekcije za razdoblje do 2028. pokazuju da će deficit ostati na samoj granici dopuštene razine.
Naglašava se da je fiskalna ekspanzija bila izrazito snažna i da daljnje povećanje rashoda nije održivo. Potrebno je ograničiti rast tekuće potrošnje, koja u pravilu poprima trajni karakter. Povjerenstvo upozorava da odstupanje na rashodovnoj strani može RH dovesti u rizik postupka prekomjernog manjka.
Očekivano usporavanje aktivnosti i moguće slabije ostvarenje poreznih prihoda, osobito PDV-a, dodatno povećavaju rizik nepovoljnijih odstupanja, zbog čega bi bilo poželjno provesti snažniju fiskalnu konsolidaciju od predviđene.
Slabiji gospodarski izgledi, skromniji rast prihoda i visoka razina javne potrošnje smanjuju raspoloživi fiskalni prostor. Kumulativni rast neto rashoda za 2024., 2025. i 2026. – isključujući obranu – premašuje obvezujuću fiskalnu putanju iz Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana (NSFSP) za 2025.–2028., što povećava rizike za održivost javnih financija.
Aktivacija nacionalne klauzule o odstupanju, zbog povećanih troškova obrane, privremeno omogućuje odstupanje od zacrtanog rasta rashoda. No nakon isteka primjene Hrvatska će morati objasniti način financiranja eventualno trajnog povećanja obrambene potrošnje.
Povjerenstvo ponovno upozorava na nužnost strukturnih reformi i jačanja produktivnosti javnog sektora. S obzirom na snažan rast rashoda, osobito za obranu i demografske mjere, izostanak reformi – posebno onih usmjerenih na učinkovitije upravljanje rashodima – dodatno otežava održivost javnih financija.
Rast troškova rada u javnom sektoru mora biti dugoročno održiv i usklađen s rastom produktivnosti u gospodarstvu.
Povjerenstvo zaključuje da poštivanje ciljeva iz NSFSP-a nije formalnost, nego preduvjet za očuvanje povjerenja u dugoročnu održivost financija. Fiskalna politika, navode, mora djelovati odgovorno, promišljeno i biti izvor stabilnosti, a ne rizika za budući razvoj.