EPIDEMIOLOGINJA Goranka Petrović, klinički farmakolog Igor Francetić, mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu Marijo Parčina i dopisnica Večernjeg lista iz Austrije Snježana Herek gostuju u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog i komentiraju uvođenje strožih protuepidemijskih mjera u mnogim europskim državama, prosvjede diljem Europe, ali i sve veći pritisak na zdravstveni sustav.
Snježana Herek je rekla kako je jutros Austrija osvanula s novim četvrtim lockdownom.
"Svi su zaključani. I cijepljeni i necijepljeni. To je na 20 dana, što znači do 12. prosinca. Od 13. prosinca, barem je tako obećao austrijski kancelar, oni koji su cijepljeni i oni koji su preboljeli covid bit će otključani. Ispričao se svim cijepljenim Austrijancima zbog odluke o lockdownu jer i oni moraju biti solidarni s necijepljenima", rekla je.
U bolnicama u Austriji situacija je sve dramatičnija.
"Jučer je bilo preko 14 tisuća novozaraženih, što je najviša nedjeljna vrijednost do sada, otkad je pandemija oko nas. Problem je što su brojni mladi na intenzivnoj, preko 580 ljudi je na intenzivnoj njezi. U Austriji je u samo tjedan dana 299 osoba umrlo od covida", rekla je.
Sve je više umrlih i Austrija je prekoračila brojku od 12 tisuća.
"Austrijski savezni kancelar prilično oštro proziva antivaksere, ali i prosvjednike protiv uvođenja obveznog cijepljenja od 1. veljače 2022. Uputio je oštru kritiku krajnje desnoj slobodarskoj stranci koja je također u parlamentu. Na posljednjem prosvjedu okupilo se 40 tisuća ljudi, a 400 prosvjednika je prijavljeno, 40 kazneno prijavljeno, dvoje ozlijeđenih policajaca, nemile scene tučnjave antivaksera s policijom, gdje je policija morala upotrijebiti suzavac. Austrijski ministar vanjskih poslova upozorio je na radikalizaciju političke scene", rekla je još.
Parčina: Na jugu Njemačke popunjeni intenzivni kapaciteti
Marijo Parčina rekao je kako je problem u Njemačkoj što je sedmodnevna incidencija ušla u zakon.
"Zakonski tekst se tijekom ljeta promijenio, gdje smo razmišljali kako će se pandemija razvijati i uzeli smo kao najvažniji kriterij popunjenost intenzivnih kapaciteta. Epidemija je u porastu što se tiče Njemačke. Krenula je s juga relativno snažno, gdje su današnje sedmodnevne incidencije između 500 i 1000 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika. Širi se s juga Njemačke na istočni dio zemlje. Zapadni dio još ne broji toliku sedmodnevnu incidenciju. Na jugu Njemačke strašno su popunjeni intenzivni kapaciteti", rekao je.
Ljude koji trenutačno traže intenzivnu njegu šalje se preko granice, u Austriju ili Italiju.
"Kreveti su popunjeni. U bolnici u Bonnu imamo bolesnike od 16 godina do 60 godina. Od početka govorimo da cjepivo neće toliko spriječiti zarazu, pogotovo što se virus odmiče i evoluira. Cijepimo još relativno usko. Cijepimo ljude da ne bi imali teške posljedice. Cijepimo ljude da, kad bi oboljeli, ne bi dobili teže oblike bolesti, da bi njihov imunološki sustav mogao izvršiti tzv. imunoregulaciju. Ako ne bude izvršio imunoregulaciju, to će ih ubiti", rekao je.
Petrović: Rizik zaraze među cijepljenima znatno je manji
Goranka Petrović rekla je da se maske nose zato što se ne zna u kojoj mjeri cijepljene osobe, bez obzira na to što štite sebe, mogu dalje prenijeti infekciju.
"Otkad je došla delta-varijanta, oni mogu biti zarazni. Rizik zaražavanja cijepljenih osoba je ipak značajno manji, a ako se i zaraze, onda i rjeđe obolijevaju od teških oblika bolesti. Sad se zna da su kraće vrijeme zarazni, brže eliminiraju virus, a broj osoba na koje prenesu infekciju je manji", rekla je.
Ako su cijepljene osobe u okruženju necijepljenih, onda će taj učinak biti manji nego ako u prostoriji imamo više cijepljenih osoba, istaknula je.
"Sustavno testiranje cijepljenih i necijepljenih se zasad ne razmatra. Ostavlja se svakoj ustanovi da, sukladno lokalnoj epidemiološkoj situaciji, procijeni postoji li potreba. Da bi se donijela takva odluka, treba imati ispunjene preduvjete: osigurati mjesta testiranja, dovoljnu količinu testova, i to je jedna velika odluka", rekla je.
Igor Francetić rekao je kako je iznenađen maštovitošću ljudi koji govore protiv cijepljenja.
"Cjepivo nosi poruku našem imunološkom sustavu koja antitijela treba napraviti. Važno je reći da ne prodire u jezgru koja je zaštićena od prodora stranog proteinskog materijala. Mogućnost utjecaja na genom ne postoji. Jedini argument oko cijepljenja koji se može spomenuti jest nuspojava cijepljenja. Ako gledamo korist cijepljenja u odnosu na malobrojne nuspojave koje su dosad registrirane, neosporno je da je to ovog trenutka jedini način na koji možemo pokušati riješiti ovu pandemiju. Nema lijeka ni cjepiva bez nuspojava", rekao je.
Sigurnost cjepiva
"Propisi za registraciju lijekova i cjepiva danas su puno stroži nego što je to bilo u doba kad su se spravljala i pronalazila cjepiva kojima smo se cijepili u dječjoj dobi. S druge strane, mehanizam praćenja nuspojava danas je puno savršeniji nego što je bio prije 30-40 godina. Svjedoci smo da o svakoj nuspojavi koja se danas dogodi oko cjepiva sazna gotovo istog trenutka čitav svijet. Kad uzmemo u obzir broj ljudi koji su dosad cijepljeni i nuspojave koje su dosad registrirane, to je minimalno. Zdravstveni sustav u razvijenim i bolje opremljenim državama od Hrvatske je prenapet. U Hrvatskoj sustav funkcionira zahvaljujući entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara u bolnicama", rekao je.