Europa sjedi na ekološkoj bombi. Deseci tisuća odlagališta otpada prijete pitkoj vodi

Foto: EPA

Tisuće starih, nereguliranih odlagališta otpada diljem Ujedinjenog Kraljevstva i Europe nalaze se na poplavnim područjima, predstavljajući ozbiljnu prijetnju zalihama pitke vode i zaštićenim ekosustavima. Zbog sve većih rizika od poplava uzrokovanih klimatskim promjenama, postoji opasnost da se toksični otpad s tih lokacija ispere u rijeke i tlo.

Ovo su ključni nalazi opsežnog istraživanja koje su proveli Guardian, Watershed Investigations i Investigate Europe, a koje je po prvi put mapiralo odlagališta na razini cijelog kontinenta, piše The Guardian.

Upozorenja stručnjaka

Patrick Byrne sa Sveučilišta Liverpool John Moores upozorava na posljedice. "S povećanjem učestalosti i jačine poplava i erozije zbog klimatskih promjena, postoji veći rizik da se taj otpad ispere u naš okoliš", izjavio je. "To uključuje fizički otpad poput plastike i građevinskog materijala, ali i toksične metale i kemikalije poput PFAS-a ('vječnih kemikalija'( i PCB-a (polikloriranih bifenila).“

S njim se slaže i Kate Spencer, profesorica geokemije okoliša sa Sveučilišta Queen Mary.

"Identificirali smo širok raspon otpada na obalnom odlagalištu u Tilburyju koje erodira, uključujući ono što je izgledalo kao bolničke vrećice za krv, a govorimo o desecima tisuća lokacija koje, ako nisu obložene i ako su izložene riziku od poplava, onda postoji više načina da dospiju u podzemne vode, površinske vode i prehrambeni lanac", rekla je.

Problem golemih razmjera i nedostatak podataka

Procjenjuje se da se diljem Europske unije nalazi do 500.000 odlagališta otpada. Zabrinjavajuće je što je oko 90 % njih, uključujući 22.000 lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, nastalo prije uvođenja modernih propisa o kontroli zagađenja, poput obloga koje sprječavaju procjeđivanje.

Iako suvremena i dobro upravljana odlagališta predstavljaju nizak rizik, problem leži u starim, zaboravljenim lokacijama. Istraživanjem je identificirano više od 61.000 odlagališta diljem Europe, od čega se 28 % nalazi u područjima podložnim poplavama. Modeliranje sugerira da bi stvarni broj ugroženih lokacija mogao biti čak 140.000.

Ovaj napor mapiranja, temeljen na podacima iz 10 zemalja, naglasio je dublji problem: institucije EU nemaju centralizirane podatke, dok su evidencije pojedinih država članica fragmentirane, nedosljedne i često nedostupne.

"Imamo neadekvatne zapise, razlike u načinima kategorizacije ovih lokacija, a to otežava rješavanje problema", objasnila je Spencer. "To je najgori mogući scenarij. Većina odlagališta bit će u redu, ali potreban je samo mali broj lokacija koje sadrže vrlo toksične kemikalije da bi nastao problem. Jednostavno ne znamo koje su to."

Toksične kemikalije već cure u okoliš

Analiza je pokazala da se više od polovice mapiranih odlagališta nalazi u područjima gdje podzemne vode već sada ne zadovoljavaju standarde kemijske kvalitete, što upućuje na to da su odlagališta možda već pridonijela kontaminaciji. Direktiva EU o odlagalištima iz 1999. godine zabranila je lokacije bez zaštitnih obloga, no prije toga mjere za sprječavanje zagađenja bile su rijetke ili nepostojeće.

"Moglo bi biti mnogo drugih izvora zagađenja, poput poljoprivrede i industrije, ali jedan od glavnih načina na koji kemikalije migriraju s odlagališta je putem podzemnih voda", pojasnio je Byrne. On je pronašao procjedne vode koje cure iz povijesnog odlagališta u prirodnom rezervatu Newgate u Cheshireu.

Njegovi testovi otkrili su "vječne kemikalije" PFAS u koncentracijama 20 puta većim od dozvoljenih za pitku vodu.

Slično, u Grčkoj su testovi otkrili razine PFAS-a daleko iznad standarda, kao i živu i kadmij koji se procjeđuju u rijeku Nedontas s bivšeg odlagališta Maratholaka. Lokalni gradonačelnik Kalamate tvrdi da je lokacija prestala s radom u lipnju 2023. i da "trenutno nema dokaza koji bi potvrdili bilo kakav utjecaj na okoliš".

Prijetnja pitkoj vodi

Gotovo 10.000 odlagališta otpada u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji nalazi se u zonama pitke vode. Više od 4.000 njih su povijesna odlagališta u Engleskoj i Walesu, što znači da vjerojatno nemaju nikakvu kontrolu zagađenja.

"Ne znamo i nećemo znati koliki je rizik za ljudsko zdravlje i našu pitku vodu dok se ne identificiraju sva odlagališta, što se u njima nalazi, cure li i filtriraju li ih procesi obrade", rekao je Byrne. Glasnogovornik Europske komisije poručio je da se kvaliteta vode mora osigurati "na slavini" te da države članice moraju poduzeti korektivne mjere u slučaju prekoračenja dopuštenih vrijednosti.

Obalna područja u najvećoj opasnosti

Odlagališta duž obale najvidljivije su ugrožena. Analiza je otkrila 335 odlagališta u zonama obalne erozije u Engleskoj, Walesu i Francuskoj te još 258 diljem Europe unutar 200 metara od obale, koja su pod rizikom od erozije ili olujnih valova.

"Ovo je samo vrh ledenog brijega", rekla je Spencer, koja pomaže britanskim vlastima u rangiranju najrizičnijih lokacija. Njezina testiranja na dva erodirajuća odlagališta već su pokazala ispuštanje povišenih koncentracija arsena i olova, što može uzrokovati ekološku štetu.  "Sada moramo razumjeti potencijalne rizike klimatskih promjena na svim našim povijesnim odlagalištima, ne samo na obalnim", dodala je.

Ilegalno odlaganje otpada kao organizirani kriminal

Problem dodatno komplicira ilegalno odlaganje otpada, koje je Europol identificirao kao jedno od najbrže rastućih područja organiziranog kriminala u Europi. U veljači su hrvatske vlasti uhitile 13 osoba osumnjičenih za ilegalno odlaganje najmanje 35.000 tona otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke, čime su kriminalci zaradili najmanje 4 milijuna eura.

U Engleskoj je trenutno otvoreno 137 istraga o ilegalnim odlagalištima, dok se u talijanskoj regiji Campania ilegalno odlaganje toksičnog otpada od strane mafije povezuje s povećanom stopom smrtnosti i bolesti.

Što donosi budućnost?

Dok se Europa suočava s nasljeđem starih odlagališta, kapaciteti za nova se smanjuju. U Engleskoj i Walesu, preostali kapacitet mogao bi se iscrpiti do 2050. godine. U međuvremenu, britanska Agencija za okoliš poručuje da blisko surađuje s industrijom kako bi bolje razumjeli utjecaje PFAS kemikalija.

"Naš je posao zaštititi ljude i okoliš", rekao je njihov glasnogovornik. Iz britanskog ministarstva (Defra) dodaju: "Predani smo smanjenju količine otpada koji se šalje na odlagališta... kako bismo spriječili da otpad nacije završi na odlagalištima."

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.