Europske zemlje koje graniče s Rusijom moraju se pripremiti na mogućnost da Washington smanji broj svojih vojnika na tom području, i to jačanjem vlastitih vojnih kapaciteta, poručio je estonski predsjednik Alar Karis. U razgovoru za Politico, Karis je otkrio kako je o važnosti zadržavanja američkih snaga u istočnoj Europi lobirao i kod američkog predsjednika Donalda Trumpa, s kojim je sjedio dva sata tijekom sprovoda pape Franje u travnju, piše Politico.
"Sve sam objasnio", rekao je estonski čelnik. "Prisutnost američkih snaga u Estoniji - ne samo u Estoniji, već u Europi - ključna je i važna za Sjedinjene Države, ne samo za Europu."
Iako su ga umirile neke Trumpove izjave, poput obećanja ovog tjedna da će zadržati američke snage u Poljskoj, Karis je naglasio da je i dalje "vrlo teško predvidjeti" što će Washington poduzeti na Baltiku.
Zemlje poput Estonije "moraju biti spremne za svaki scenarij", a rizik od povlačenja najveće članice NATO-a "znači da bismo trebali izgraditi vlastite kapacitete", dodao je Karis, koji je kao predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga zemlje. Trenutno je u baltičkim državama - Estoniji, Litvi i Latviji - stacionirano oko 2000 američkih vojnika u sklopu vojnog pojačanja nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku dok Pentagon preispituje svoj globalni raspored snaga, a rezultati se očekuju krajem ovog mjeseca. Iako detalji nisu poznati, reviziju vodi Elbridge Colby, podtajnik obrane za politiku i otvoreni zagovornik smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi.
Karisov posjet Bruxellesu, gdje se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, poklopio se s okupljanjem čelnika EU u "koaliciji voljnih" koja radi na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Taj je potez izazvao reakciju Moskve, čiji je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova izjavio da Rusija neće prihvatiti strane snage u Ukrajini kao dio prekida vatre.
Karis je na to oštro odgovorio, poručivši da Moskva o tome nema pravo glasa: "Rusija je započela ovu agresiju… Odgovor je definitivno ne." Na pitanje očekuje li da će Trump pojačati pritisak na Putina, estonski predsjednik je odgovorio kako "mnogo ovisi o Trumpovoj ćudi".
"U ovom trenutku Estonija i mnoge europske zemlje podržavaju ono što Trump radi", rekao je Karis. "Mnogo je puta razgovarao s Putinom i ništa se zapravo ne događa… Mislim da već gubi strpljenje."
Karis je upozorio da europske zemlje "ne bi trebale biti naivne" oko namjera Kremlja da u nadolazećim mjesecima testira zapadne demokracije, navodeći kao primjer moguće miješanje u češke parlamentarne izbore 3. i 4. listopada. Ipak, odbacio je ideju da bi baltičke države trebale biti zabrinutije od ostatka Europe samo zato što dijele granicu s Rusijom.
"Moderni projektili mogu krenuti iz Moskve i završiti u Haagu i Bruxellesu za samo nekoliko minuta", zaključio je.
Kao jedan od najčvršćih pristaša Ukrajine, Karis je izrazio nadu da će Kijev započeti formalne pregovore o pristupanju EU prije kraja danskog predsjedanja Vijećem, koje završava 31. prosinca. Na pitanje kako prevladati protivljenje Mađarske, koja blokira pristupanje, predložio je dijalog.
"Možda bismo trebali više razgovarati s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, a ne samo ga etiketirati, kako bismo pronašli rješenje." Kao drugu mogućnost, naveo je: "Mađarska napusti prostoriju i mi donesemo odluku."
Sličan je stav zauzeo i prema Izraelu. Dok se neke europske zemlje zalažu za smanjenje trgovinskih odnosa zbog kršenja ljudskih prava u Gazi, estonski čelnik vjeruje u "uvjeravanje" izraelskih vođa da zaustave humanitarna kršenja. Protivi se i prekidu europskog financiranja izraelskih znanstvenih istraživanja.
"Izraelski znanstvenici su izuzetno dobri. I mi bismo izgubili nešto ako započnemo takve stvari", rekao je, dodavši da postoje druga rješenja: "Razgovor i uvjeravanje."