Europska komisija želi smanjiti regulatorni teret za banke kako bi postale konkurentnije američkim rivalima, ali kritičari upozoravaju da bi popuštanje pravila moglo oslabiti stabilnost bankarskog sustava.
Komisija je u petak objavila komunikaciju o konkurentnosti bankarskog sektora EU, u kojoj najavljuje mjere za jačanje jedinstvenog tržišta za banke, pojednostavljenje pravila i lakše prekogranično poslovanje.
Banke žele manje pravila
Banke već dugo tvrde da ih složena europska pravila koče u kreditiranju građana i poduzeća, a europske vlade sve više strahuju da bankarski sektor EU zaostaje za američkim.
Prema nacrtima dokumenta koje je ranije vidio Politico, Bruxelles razmatra ublažavanje dijela zahtjeva za banke, uključujući kapitalne zahtjeve, pravila o plaćama bankara i moguću novu ulogu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, koje bi u svom mandatu moglo dobiti i cilj jačanja konkurentnosti sektora.
Riječ je o politički osjetljivoj temi. Kapitalni zahtjevi služe kao sigurnosni jastuk koji bankama treba pomoći da izdrže krize. Banke tvrde da previsoki zahtjevi smanjuju količinu novca koju mogu plasirati kroz kredite, dok potrošačke i nadzorne organizacije upozoravaju da je upravo snažna regulacija spriječila ponavljanje financijske krize.
EU gleda prema SAD-u
Američki predsjednik Donald Trump vodi politiku deregulacije, a SAD je u ožujku predložio blaži paket pravila kojim se smanjuje iznos kapitala koji banke moraju držati za pokrivanje rizika. To je pojačalo pritisak europskih banaka da i EU krene u istom smjeru.
Financial Times je ranije objavio da Komisija priprema prijedloge za smanjenje dijela kapitalnih zahtjeva, pojednostavljenje zaštitnih slojeva kapitala i izvještavanja te preispitivanje mandata Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
U dokumentu Komisije navodi se da europske banke trebaju snažnije jedinstveno tržište, više prostora za prekogranično poslovanje i manje fragmentacije među državama članicama.
Problem je veličina europskih banaka
Zagovornici reforme tvrde da europske banke nemaju dovoljnu veličinu da bi se nosile s američkim konkurentima, posebno u investicijskom bankarstvu i tržištima kapitala.
Bivši talijanski premijer Enrico Letta, autor utjecajnog izvješća o jedinstvenom tržištu EU, rekao je za Politico da Europi trebaju "razmjer i rast" u bankarskom sektoru. Prema njemu, to znači pomaganje prekograničnih spajanja i izlazak banaka iz uskih nacionalnih okvira.
Sličnu dijagnozu ranije je iznio i Mario Draghi. U svom izvješću o europskoj konkurentnosti napisao je da je sposobnost banaka EU da financiraju velike investicije ograničena nižom profitabilnošću, višim troškovima i manjom veličinom u odnosu na američke banke. FT navodi da je tržišna vrijednost JPMorgana veća od ukupne vrijednosti deset najvećih banaka u EU.
"Ovo može učiniti sustav krhkijim"
No dio stručnjaka i organizacija za zaštitu potrošača upozorava da bi popuštanje pravilima moglo biti opasno.
Rebecca Christie iz think tanka Bruegel smatra da je najbolji način za jačanje konkurentnosti EU banaka imati snažna i vjerodostojna tijela zadužena za financijsku stabilnost.
Bruegel je u nedavnoj analizi upozorio da najveće europske banke nisu pod tako snažnim američkim konkurentskim pritiskom kako tvrdi industrija te da su stvarni problemi fragmentacija, regulatorna složenost i mehanizmi upravljanja krizama.
Julia Symon iz organizacije Finance Watch poručila je da kapitalni zahtjevi dogovoreni na međunarodnoj razini nisu prepreka konkurentnosti, nego razlog zbog kojeg banke mogu podupirati gospodarstvo i u stresnim razdobljima.
Prema kritičarima, ako EU samo smanji zaštitne zahtjeve bez stvarnog rješavanja fragmentiranog tržišta, europski bankarski sustav mogao bi postati rizičniji, a da banke pritom ne postanu dovoljno velike da konkuriraju američkima.