Države članice Europske unije postigle su u četvrtak dogovor o novom paketu sankcija protiv Rusije, usmjerenom na energetski i bankarski sektor. Mjerama se nastoji održati pritisak na Moskvu u trenutku dok Ukrajina pokušava kapitalizirati nedavne uspjehe na bojištu, u ratu koji traje više od četiri godine, piše The Washington Post.
Kompromis oko ruskog plina
Odluci su prethodili tjedni pregovora tijekom kojih su neke članice tražile izuzeća radi zaštite nacionalnih interesa. "U trenutku kada je Ukrajina preuzela vojnu inicijativu, naše sankcije nastavljaju slabiti ekonomske temelje ruskih ratnih napora", izjavila je rano u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Središnje pitanje pregovora bila je zabrana transporta ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG), čemu se usprotivila Grčka, jedna od vodećih svjetskih pomorskih sila. Atena je zatražila izuzeće za svoju brodarsku industriju kako bi grčki prijevoznik Dynagas mogao nastaviti isporučivati ruski LNG kupcima izvan Europske unije.
Postignut je kompromis prema kojem se uvodi jednogodišnje izuzeće za ugovore potpisane prije početka invazije 2022. godine. Ono operaterima omogućuje nastavak transporta ruskog LNG-a u treće zemlje. Istovremeno, tvrtkama iz EU-a zabranjuje se sklapanje novih ugovora, a izuzeće će se revidirati svake godine, potvrdila su dva europska diplomata koja su govorila pod uvjetom anonimnosti.
Dogovorom se na godinu dana zamrzava i gornja granica cijene ruske nafte. Ta je granica trebala rasti usporedno s globalnim cijenama, na koje je utjecao američki rat protiv Irana.
Novi, 21. paket sankcija od početka invazije, proširuje zabranu transakcija na još 32 ruske banke i nadopunjuje već postojeće opsežne mjere u tom sektoru. Svi detalji još nisu objavljeni jer se finaliziraju pravni i tehnički aspekti.
Sastanak Rubija i Lavrova
Pregovori su istaknuli s kakvim se izazovima Unija suočava u nastojanjima da financijski pogodi Rusiju, pogotovo jer Trumpova administracija ne pokazuje kontinuirani interes za pritisak na Moskvu. Prošlogodišnja američka inicijativa za postizanje mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva uglavnom je bila neuspješna.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u četvrtak kako je SAD spreman pomoći u pregovorima o rješenju sukoba ako se za to otvori prilika. Poručio je to nakon sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na marginama summita zemalja jugoistočne Azije u Manili.
Rubio je naglasio da rat ima ogromnu cijenu i za Rusiju i za Ukrajinu. Odbio je potvrditi europske procjene da situacija na bojištu ide u korist Ukrajine. "Želimo mirovni sporazum. Želimo da rat završi. Spremni smo odigrati bilo kakvu pozitivnu ulogu kako bismo okončali sukob", rekao je Rubio novinarima.
Na novinarsko pitanje o izjavi Lavrova, koji je nakon sastanka istaknuo protivljenje Moskve američkim isporukama oružja, Rubio je odgovorio da Washington oružje Kijevu prodaje, a ne poklanja. Ključni američki oružani sustavi, čiju nabavu financiraju europske vlade, i dalje se isporučuju Ukrajini prema sporazumu postignutom uz posredovanje NATO-a.
Reakcije iz Moskve i izazovi za EU
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Lavrov naoružavanje Kijeva ocijenio neprihvatljivim. U priopćenju se također kritizira "destabilizirajuća politika" europskih zemalja, za koje se navodi da Rusiji pokušavaju nanijeti "strateški poraz".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako nakon sastanka "ne bi bio pretjerano optimističan". "Kontakti se doista održavaju, što je uvijek pozitivno, ali nema razloga govoriti o bilo kakvom novom zamahu", rekao je Peskov u četvrtak.
Moskva je pod pojačanim pritiskom zbog ukrajinskih napada dronovima dugog dometa, koji su ciljali i skladišta internetske trgovine Wildberries. Uoči parlamentarnih izbora u Rusiji u rujnu, ti napadi i povremene nestašice goriva otežavaju napore Kremlja da zaštiti stanovništvo od posljedica rata.
Europskoj uniji sve je teže pronaći nove sektore za sankcioniranje Rusije. Malo je područja gospodarstva koja još nisu obuhvaćena nekom od mjera. "Vidimo da sa svakim novim paketom ekonomski interesi država članica sve više dominiraju raspravom", rekao je litavski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys tijekom pregovora.