Suočena s provokacijama Vladimira Putina i sve neizvjesnijim stavom Donalda Trumpa, Europska unija prolazi kroz radikalnu transformaciju. Ovotjedni summit čelnika EU-a u srijedu ponudit će dosad najjasniji dokaz da blok kakav smo poznavali više ne postoji, piše Politico.
Atmosfera uoči okupljanja u Kopenhagenu teško može biti napetija. Ne samo da su ruski borbeni zrakoplovi nedavno ušli u zračni prostor NATO-a, što je navelo i Trumpa i čelnike EU-a da javno podrže njihovo obaranje, već je i sama zračna luka u danskoj prijestolnici prošlog tjedna bila paralizirana zbog misterioznih dronova, što je Danska opisala kao "hibridni napad".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, bivša njemačka ministrica obrane, inzistira na raspravi bez presedana o vojnim sposobnostima EU-a, što je daleko od tradicionalnog fokusa bloka na trgovinu i ekonomiju. Među opcijama koje se razmatraju su stvaranje "zida od dronova" za detekciju i obaranje bespilotnih letjelica te projekti za brzo presretanje zrakoplova koji povrijede europski zračni prostor.
"Podizanje borbenih aviona je posao NATO-a", izjavio je visoki dužnosnik EU. "Posao EU je biti spreman za situacije u kojima moramo odgovoriti - poboljšati našu pripravnost i imati alate za reagiranje na prijetnje kada je to potrebno, jačajući zajedničke instrumente i sposobnosti suočeni sa zajedničkom prijetnjom."
Ovo je prvi sastanak 27 čelnika EU-a od lipnja. Tri mjeseca koja su uslijedila donijela su kratkotrajan optimizam nakon sastanka Trumpa i Putina na Aljasci, no ubrzo su se vratili zveckanju oružjem i još opasnijem ponašanju. S novim summitom u Bruxellesu planiranim za kraj listopada, blok želi donijeti stvarne odluke o jačanju europske obrane i slanju novca Ukrajini.
Priznavanje rizika koji predstavlja Moskva lakši je dio posla. Kako na njega odgovoriti unutar EU-a, koji je ispunjen suprotstavljenim prioritetima, sasvim je drugo pitanje. Ipak, oko jednog se načela svi slažu: ne činiti ništa što bi povećalo vjerojatnost sveopćeg rata.
"Izazovi za europske čelnike u Kopenhagenu su pronaći ravnotežu odvraćanja s ruskim vodstvom koje sve više traži rizik, a koja omogućuje učinkovito upravljanje takvim incidentima, prije nego što eskaliraju u krizu ili potencijalno u sukob", rekao je Rafael Loss, stručnjak za obrambenu politiku iz Europskog vijeća za vanjske odnose. "To je vrlo teško kada američki predsjednik, najveći saveznik u NATO savezu, kaže 'slobodno ih [ruske avione] oborite, ali hoću li vam čuvati leđa, ne znam'."
Ova opasnija faza europske politike prepuna je potencijalnih katastrofa, piše Politico. Vladini dužnosnici privatno izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti "trenutka Franza Ferdinanda", gdje bi iznenadna eskalacija mogla uvući kontinent u sukob, slično kao što je atentat na nadvojvodu 1914. pokrenuo Prvi svjetski rat.
Poljska je prošle nedjelje podigla borbene zrakoplove i privremeno zatvorila dio svog zračnog prostora nakon ruskog napada na Ukrajinu, za koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je trajao više od 12 sati. Pozivajući Europu da ojača obranu, Zelenski je upozorio da Kremlj ima ciljeve i izvan Ukrajine.
"Putin neće čekati da završi svoj rat u Ukrajini - otvorit će neki drugi smjer", rekao je Zelenski. "Nitko ne zna gdje."
Dok oko temelja obrane postoji opći konsenzus - čak i u politički podijeljenoj Europi - pitanje kako sve to platiti suprotstavlja lidere jedne protiv drugih. Transformacija EU u učinkovitu globalnu silu košta, a prijestolnice se ne slažu oko toga koliko treba potrošiti, a kamoli na što.
Vojni čelnici tvrde da se Europa već nalazi u ratu niskog intenziteta s Rusijom. Povijesno gledano, kažu, ratovi su se dobivali javnim dugom, a sam signal da je EU spreman trošiti može biti dio strategije odvraćanja. Međutim, davanje većeg proračuna EU-u rijetko je bilo popularno, a još manje sada kada su mnogi nacionalni čelnici došli na vlast s antieuropskom retorikom.
Iako su čak i zemlje sklone Kremlju, poput Mađarske i Slovačke, pozdravile dodatni novac za oružje i opremu kao poticaj svojim gospodarstvima, druge poput Španjolske umanjuju rizik od rata kako bi zaštitile svoje ionako opterećene proračune. Nizozemska, Švedska i Njemačka dosljedno izražavaju zabrinutost zbog dodatnog zaduživanja za vojno naoružavanje i pomoć Ukrajini.
Ipak, ništa ne potiče na razmišljanje kao prijetnja invazijom. Diplomati se nadaju da će rastuće prijetnje pomoći u donošenju odluka koje su se prije izbjegavale. "To je teška ravnoteža jer ne želite prestrašiti ljude, ali želite da čelnici budu dovoljno svjesni rizika da ih shvate ozbiljno", rekao je jedan diplomat uključen u rasprave.
Vrijeme nije na strani EU. Ukrajina se sljedeće godine suočava s proračunskim deficitom od oko 23 milijarde dolara, što vladama daje samo nekoliko mjeseci da osiguraju značajnu financijsku potporu ratnim naporima Kijeva. Von der Leyen vjeruje da je pronašla rješenje u obliku "reparacijskog zajma" od 140 milijardi eura, financiranog zamrznutim ruskim novcem.
Mađarski premijer Viktor Orbán stoji na putu tom planu, no Komisija smatra da je pronašla pravno rješenje kako bi Mađarsku isključila iz procesa odlučivanja. Čelnici će o planu raspravljati u srijedu, a formalnu odluku nadaju se donijeti na summitu krajem listopada. "Cilj [u Kopenhagenu] je prikupiti dovoljnu podršku drugih zemalja kako bi se izolirao Orbán", rekao je jedan diplomat EU-a. "Nalazimo se u sivoj zoni."
Summit u Kopenhagenu još je jedan korak u novom poglavlju Europske unije. No, ono što se nije promijenilo jest da se blok i dalje bori s preuzimanjem inicijative, a njegove se opcije čine ograničenima.
"Mislim da nema interesa za sukobljavanje s Vladimirom Putinom, ulazak u bilo kakav oružani sukob radi obrane 'socijalističkih Europljana'", rekao je Max Bergmann iz Centra za strateške i međunarodne studije. Nakon što je već nametnula teške sankcije, Europa nema očitog "čarobni metak" koji bi mogla iskoristiti.