Foto: Hina
ZBOG lošeg iskustva Hrvatske i Slovenije, zemlje Zapadnog Balkana morat će riješiti svoje granične sporove prije nego što uđu u EU, izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Juncker kaže da mu je "teško" kada promatra hrvatsko-slovenski sukob oko granice za koji vjeruje da se mogao riješiti prije nego što su dvije države postale članice Unije.
"Umjesto toga, to je prepušteno arbitražnom sudu, ali se strane ne mogu dogovoriti kako postupiti s njegovom odlukom", rekao je Juncker na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.
Šef europske vlade stoga ponovno ističe da se sukobi na Balkanu moraju riješiti prije nego što se države regije priključe EU-u.
Ocijenivši da u ovome trenutku jos nisu spremne za članstvo, Juncker ističe da perspektiva ipak i dalje postoji.
"To je zbog sukoba 1990-tih vrlo osjetljivo područje. Perspektiva proširenja omogućuje nam da na Zapadni Balkan izvozimo stabilnost, umjesto da uvozimo nestabilnost u EU", kaže Juncker.
"Preduvjet za to je ovaj: zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti svoje granične sporove prije nego uđu u EU", naglasio je.
On će krajem veljače i početkom ožujka posjetiti šest balkanskih država koje žele postati članice Unije, ali su frustrirane što Bruxelles nije odredio jasan vremenski okvir za ulazak u Uniju.
Hrvatska ministrica: Sporove je najbolje rješavati na sudu
Granične sporove među zemljama jugoistočne Europe, koji se ne mogu riješiti bilateralno, bolje je prepustiti međunarodnom sudu nego arbitraži, rekla je u subotu u Muenchenu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Burić Pejčinović.
Pejčinović Burić ističe da Hrvatska, koja ima neriješenu granicu sa Srbijom i BiH, želi te probleme riješiti neovisno o procesu njihova pristupanja Uniji.
"Ako se taj proces vodi u dobroj vjeri, onda se to može postići kroz bilateralni razgovor. Tamo gdje to nije moguće, prema našem iskustvu najbolje bi bilo ići na stalna sudišta, međunarodni sud u Haagu i međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu", izjavila je ministrica novinarima u Muenchenu.
"Stalna sudišta imaju više iskustva i možemo biti sigurni da će obje strane moći prihvatiti takve odluke", dodala je.
Nakon što granicu nisu uspjeli dogovoriti pregovorima, Zagreb i Ljubljana obratili su se arbitražnom sudu u Haagu koji je većinu spornog Piranskog zaljeva dodijelio Sloveniji.
Slovenija odluku želi provesti, no Hrvatska je ne prihvaća jer su slovenski dužnosnici kompromitirali arbitražni postupak i umjesto toga nudi nastavak pregovora.
Šefica hrvatske diplomacije drži da pregovori sa Slovenijom, koji su trajali 25 godina nisu dobar primjer ostalim zemljama, ali ističe da ih je Zagreb "spreman dovršiti" i da je "rješenje vrlo blizu".
"Vrlo smo blizu mogućeg rješenja, ali treba biti otvoren s obje strane. To je bilateralno pitanje i može se riješiti samo ako su obje strane zainteresirane", rekla je Pejčinović Burić.