VODEĆI europski dužnosnici, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, danas su u posjetu grčko-turskoj granici, na kojoj se, po podacima UN-a, nalazi 13.000 migranata koji iz Turske pokušavaju prijeći u EU.
Europska unija i sve članice pojedinačno podržavaju i solidarne su s Grčkom, zemljom suočenoj s valom ilegalnih migracija, izjavio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković u Kastaniesu blizu grčko-turske granice.
Plenković, predsjedavajući Vijećem EU, zajedno s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem obišao je grčko-tursku kopnenu granicu u utorak.
Ondje su stigli kako bi podržali Grčku s obzirom na napore koje poduzima u zaštiti svoje, ujedno i vanjske granice EU-a sprečavajući nezakonite migracije.
"Poslali smo poruku da će EU i sve članice podržati i biti solidarne s Grčkom", kazao je.
Europski čelnici helikopterom nadlijetali granicu
Europski čelnici helikopterom su nadlijetali granično područje kako bi vidjeli stanje na terenu. S njima je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji će sutra predsjedati izvanrednim sastankom ministara unutarnjih poslova EU-a na tu temu.
Grčka vojska, policija i premijer Micotakis izvijestili su ih o tome što se sve čini u zaštiti granice.
"Važno je da Grčka sa svojim sigurnosnim snagama spriječi eventualni novi val nezakonitih migracija", rekao je Plenković koji je s kolegama i pješice obišao barikade grčke policije.
Kazao je da Grčkoj slijedi potpora Frontexa i posebnog tima za brze intervencije na granici, ali i odgovarajuća financijska sredstva za to.
Plenković je ustvrdio da je situacija je slična onoj 2015. i 2016., ali s jednom ključnom razlikom. "Ova grčka vlada za razliku od bivše vlade drži svoju granicu i kontrolira je", kazao je Plenković.
U Grčkoj je sada na vlasti konzervativna Nova demokracija, članica Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ, a u vrijeme migrantske krize za grčkim kormilom bio je ljevičar Aleksis Cipras.
"Smatram nakon današnjeg brifinga da će premijer Micotakis i grčke vlasti čuvati svoju granicu", zaključio je Plenković.
Vrh EU-a okuoio se u Kastaniesu u trenutku kada je Europska unija sve zabrinutija zbog dolaska tisuća migranata na grčku granicu, pošto je Turska objavila da je "otvorila vrata" izbjeglicama nakon smrti desetaka turskih vojnika u zračnim bombardiranjima režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada na sjeveru Sirije.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u ponedjeljak da je odbio europsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj jer EU ne želi "dijeliti teret" s Turskom.
Tijek događaja mogli ste iz minute u minutu pratiti na Indexu
14:43 Grčki premijer je rekao da se Grčka ne može sama boriti s ovim izazovom.
14:38 Potom je progovorio Plenković.
"U ime hrvatskog predsjedanja EU-om došli smo izraziti solidarnost s vladom Grčke, ali i pronaći način za borbu s ovom krizom. Pohvalio bih grčkog premijera koji je promijenio politiku Grčke koja ne dopušta ilegalne migracije. Ursula je rekla da je Grčka štit EU-a, a ja to kažem kao premijer zemlje koja je na balkanskoj ruti. Nama je svima u interesu da grčka granica ostane netaknuta. Sa mnom je došao ministar unutarnjih poslova, koji će sutra predsjedati sastankom ministara EU-a, i to je signal da smo spremni brzo djelovati uz sav financijski doprinos i doprinos Frontexa, o kojemu je Ursula već govorila", rekao je i dodao kako se šalje poruka Turskoj da je dobar odnos EU-a i Turske svima u interesu.
"Predani smo na svim razinama da riješimo ovu situaciju i da se ne ponovi ono što smo vidjeli 2015. godine. Iz toga trebamo učiti, ostati skupa, držati liniju i pomoći grčkoj vladi", rekao je Plenković.
14:34 David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta, obratio se nakon nje.
"Da se prije godinu dana pred Europski parlament donijela promjena ugovora iz Dublina, sada vjerojatno ne bismo bili u ovoj situaciji. Onaj tko dolazi u Grčku, Maltu ili Španjolsku, ulazi u Europu. Na Europi je da radi na jednakoj redistribuciji, da garantira prava i slobode ljudima u Europi. Ali ako nemamo zajedničku politiku za migracije, kako to možemo pružiti? Kako možemo biti vodeći u zaštiti ljudskih prava", zapitao se.
Rekao je da danas imamo priliku tražiti zajedničku politiku za migracije diljem EU-a.
"Danas moramo zahvaliti Grčkoj, tu smo i zato da bismo Turskoj rekli da želimo dijalog te je pozvali da poštuje dogovore. Mislim da su to znakovi koje treba shvatiti Europski parlament. Moramo se vratiti u Bruxelles kako bismo se dogovorili oko zajedničke politike. Trebamo dugoročnu i kratkoročnu strategiju. Na kraju, dopustite mi digresiju. U Grčkoj je toliko maloljetnika. Toliko maloljetnika bez pratnje. Mislim da za njih trebamo posebnu strategiju, kao i za zaštitu njihove budućnosti. Mislim da je to na vladama Europe, kao i da oni u europskom prostoru zaslužuju više", zaključio je.
14:29 Novinarima se obratila Ursula von der Leyen.
"Grčke vlasti se bore s teškim zadatkom", rekla je i zahvalila svima uključenima u neumorne napore. "Grčke brige su i naše brige. Ovo nije samo grčka nego granica EU-a. Danas sam ovdje kao Europljanka. Želim izraziti i suosjećanje prema migrantima", dodala je.
"Žalim reći da smo solidarni s Grčkom. U potpunosti sam spremna pomoći grčkim vlastima. Frontex je spreman poslati na granicu svoj tim, jedan brod i šest patrolnih brodova, tri helikoptera, jednu letjelicu, 100 službenika na granice. 700 milijuna eura smo spremni izdvojiti za pomoć Grčkoj u obrani granice. To će se iskoristiti za uspostavu infrastrukture. Treće, radimo po zahtjevu zaprimljenom od Grčke koja može očekivati i medicinske zalihe i pomoć. Michel, David, Andrej i ja ostat ćemo u bliskom kontaktu i pratiti situaciju. Ovo nije samo grčki problem nego problem EU-a koji ćemo rješavati skupa. Oni koji pokušaju razjediniti Europu će se razočarati. Držat ćemo se skupa i pobijediti. Turska nije neprijatelj, a ljudi nisu sredstvo za ostvarenje cilja. Toga se svi trebamo sjetiti u nadolazećim danima. Zahvaljujem Grčkoj koja je štit Europe", zaključila je.
Von der Leyen i Plenković na granici
Na granicu su stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli kako bi procijenili situaciju na terenu. Ondje su i Plenković kao premijer zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a te hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Uz obilazak granice, sastat će se s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom.
Treba li poslati vojsku na granice?
"Očito je da će, ako se sigurnosna situacija pogorša, hrvatska vojska doći na granicu", rekao je Jandroković.
Zastupnici Mosta Nikola Grmoja i Miro Bulj poručili su da su pripadnici Hrvatske vojske već morali biti na hrvatskim granicama zbog novog migrantskog vala koji se kreće iz pravca Grčke, istaknuvši da je ustavna obaveza štititi sigurnost građana. "Još 2016., dok je Most bio dio vlade i upravljao resorom Ministarstva unutarnjih poslova, donesen je zakon koji omogućuje vojsci da pomogne policiji u čuvanju države granice, čemu su se protivili i aktualni predsjednik Milanović i Plenkovićeva vlada", istaknuo je Grmoja.
Davor Bernardić vjeruje da će Vijeće za nacionalnu sigurnost definirati smjer za rješenje migrantske krize, no nije odgovorio na pitanje treba li na hrvatsku granicu slati vojsku, nego samo da se problem treba riješiti na razini Europske unije.
"Ovo što Turska radi zasigurno je jedna politika ucjene na koju EU ne smije pristati", istaknuo je Picula.
Nada se da neće biti potrebno slanje hrvatske vojske na granicu zbog prijetnje novog migrantskog vala, ali kaže da će sve ovisiti o razvoju događaja sljedećih tjedana. "EU sada igra ulogu zainteresiranog promatrača koji nastoji tu vrstu prijetnje isključiti, a pravi razgovori se vode na relaciji (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina i predsjednika Erdogana o kojima ovog trenutka više ovisi rasplet situacije u Siriji nego ono što poduzima EU", kaže Picula.
Picula tvrdi da dok EU ne odgovori je li Turska "strateški partner ili strateška prijetnja", "suočavat će se s posljedicama jedne politike od koje se i EU trese i zabrinjava, a ne samo zemlje koje su u neposrednoj blizini".
Zovko: Nitko ne može nikoga ucjenjivati
HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko rekla je da je situacija s kojom se suočava zapadna Europa izrazito zabrinjavajuća.
Kaže da je uloga međuparlamentarne konferencije važna zbog otvaranja diplomatskog dijaloga o izazovima u Europi.
"Komunikacija je potrebna i svaka komunikacija mora rezultirati nekim rješenjem. Ono što vidim je da se želi podići jedna razina dijaloga. Nitko ne može nikoga ucjenjivati", istaknula je Zovko.
Plenković: Zajednički europski odgovor
Plenković je u nedjelju rekao kako kriza koju je izazvao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je otvorio vrata za migrante nakon smrti tridesetak turskih vojnika u zračnim bombardiranjima u Siriji, zahtijeva zajednički europski odgovor.
Plenković je također istaknuo da aktualna Micotakisova vlada neće puštati migrante kojima je Turska otvorila granice da nezakonito prolaze preko grčkog teritorija, za razliku od prošle vlade Aleksisa Ciprasa.
EU se oslanjao na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka, što je izazvalo političku krizu u Europi.
Erdogan je izjavio u ponedjeljak da su se "stotine tisuća ljudi uputile prema Europi i da će ta brojka prerasti u milijune", nakon što je Turska otvorila svoje granice prema EU.
"Otkad smo otvorili granice (u petak), broj onih koji su se uputili prema Europi dosegnuo je stotine tisuća. Uskoro će se o tome govoriti u milijunima", kazao je Erdogan u govoru u Ankari.
On je također rekao da je odbio europsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj.
Optužio je i grčke vojnike da su na grčko-turskoj granici ubili dvoje migranata i jednog teško ranili, ne potkrijepivši to dokazima.
Von der Leyen je izjavila da turska odluka o otvaranju granica za izbjeglice i migrante prema Europi nije rješenje za situaciju u kojoj se Ankara našla.
"Priznajem da je Turska u teškoj situaciji u pogledu migranata i izbjeglica, ali ono što sada vidimo nije rješenje za tu situaciju", rekla je Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.
Neki analitičari ocjenjuju da Turska puštajući migrante vrši pritisak na EU i članice NATO-a kako bi dobila njihovu podršku za svoje vojne operacije u Siriji.