Europska unija pokreće novu strategiju s ciljem osiguravanja opskrbe ključnim sirovinama poput rijetkih zemnih metala, neophodnih za automobilsku, elektroničku i obrambenu industriju. Europska komisija najavila je nove politike koje uključuju koordiniranu kupnju i stvaranje zaliha kako bi se smanjila opasna ovisnost o Kini, piše DW.
Ovaj potez dolazi kao izravan odgovor na poteze Kine, koja je s više od dvije trećine globalne proizvodnje od 2023. godine apsolutni lider na tržištu rijetkih zemnih metala.
Peking je u listopadu najavio nove kontrole izvoza, što je uzdrmalo tržišta i poremetilo opskrbne lance, iako je kasnije objavio da će mjere biti obustavljene na godinu dana.
Zabrinutost u europskoj, a posebno njemačkoj industriji, dodatno je potaknuo i spor oko proizvođača čipova Nexperia. Šef EU za industriju, Stephane Sejourne, bio je izravan u ocjeni situacije. "Europa odgovara na novu globalnu geopolitičku stvarnost", rekao je, uspoređujući poteze Pekinga s "reketom" rijetkih zemnih metala.
Kako bi ojačala svoju ekonomsku sigurnost, Komisija planira primijeniti strože ekonomske politike prema trgovinskim partnerima. "EU će također biti strateški usmjerenija u iskorištavanju svoje ekonomske težine i pristupa svom jedinstvenom tržištu", poručili su iz Komisije.
Mjere koje stoje na raspolaganju uključuju antidampinške carine, mehanizme protiv inozemnih preuzimanja europskih tvrtki te isključivanje tvrtki iz trećih zemalja iz javnih natječaja. Situaciju dodatno komplicira i trgovinski rat između SAD-a i Kine, pri čemu Washington također nastoji osigurati vlastite zalihe, što stavlja dodatan pritisak na Europu.
"Ekonomska sigurnost temeljna je za sigurnost Europe. Kada se prekine pristup kritičnim sirovinama koje su nam potrebne za obranu, prevelike ovisnosti postaju fizički opasne", izjavila je povjerenica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. "Danas usvajamo novu strategiju za smanjenje tih ovisnosti diverzificiranjem naših opskrbnih lanaca, ostajući pritom otvoreni za trgovinu s partnerima."
Europska unija također pokreće strateški fond vrijedan gotovo 3 milijarde eura za financiranje projekata rudarstva, prerade i recikliranja ključnih minerala i metala, kako unutar Europe, tako i u partnerskim zemljama.
Ovaj fond je odvojen od ulaganja pojedinih država članica, poput Njemačke koja je za projekte rijetkih zemnih metala izdvojila milijardu eura za razdoblje od 2024. do 2028. godine.
Dok su drugi veliki proizvođači poput Mjanmara, Australije ili Brazila ili predaleko ili imaju složene odnose s EU, Unija se sve više okreće vlastitim resursima. Obećavajuća nalazišta za istraživanje već su identificirana u nekoliko dijelova Europe, ponajviše u Skandinaviji, primjerice oko golemog rudnika željezne rude u Kiruni u Švedskoj.