Europski parlament je usvojio rezoluciju o velikim projektima prometne infrastrukture u EU u kojoj je pozvao države članice da svoje nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja europske prometne mreže koja po novom prijedlogu na četiri od devet koridora uključuje i Hrvatsku.
Prometne mreže država članica ne mogu se promatrati izolirano jer je europska prometna mreža TEN-T jasno prepoznata kao vizija čije koristi nadilaze izolirano nacionalno djelovanje. istaknuo je Europski parlament (EP) u rezoluciji i pozvao na tijesno usklađivanje strateških prioriteta EU i država članica.
Rezolucija napominje da su za provedbu tih projekata nadležne države članice, no poziva na jačanje uloge europskih koordinatora koje je imenovala Komisija kako bi se olakšala realizacija infrastrukturnih projekata duž koridora TEN-T-a.
Komisiji bi se trebao omogućiti veći nadzor nad planiranjem i provedbom projekata na koridorima prometne mreže, smatraju europarlamentarci, jer se prioriteti država članica uglavnom utvrđuju u nacionalnom kontekstu i stoga se u okviru takvih projekata mogu zanemariti prekogranične dionice u kojima se nalaze veliki infrastrukturni projekti koje sufinancira EU.
Za projekte u okviru mreže TEN-T članice trebaju osigurati pojednostavljene administrativne postupke kako bi se oni ubrzali, traži Parlament i upozorava da je EU trenutačno suočena s nezapamćenom situacijom zbog nužnosti istovremene apsorpcije brojnih izvora financiranja.
Države članice često nemaju administrativni kapacitet za upravljanje svim financijskim sredstvima dostupnim iz Mehanizma za oporavak i otpornost uz istovremeno nastojanje da prije kraja 2027. apsorbiraju 392 milijarde eura kohezijske politike, upozorava se u rezoluciji.
U rezoluciji se ističu uspješni projekti sufinancirani iz proračuna EU, među kojima i poboljšanje povezivosti cesta u mreži TEN-T s južnom Dalmacijom u Hrvatskoj, u što je uloženo 418 milijuna eura, te nadogradnja postojeće željezničke pruge Maribor - Šentilj u Sloveniji u koju je uloženo 195 milijuna eura.
Devet koridora, Hrvatska po novom uključena u njih četiri
Prijedlog Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži koji je Europska komisija predstavila u prosincu 2021. predvidio je devet koridora, a Hrvatska se nalazila na njih tri. Po prijedlogu Parlamenta i Vijeća EU, o kojem se trenutno vodi trijalog s Komisijom, Hrvatska je potom uključena u četiri koridora: Mediteranski, Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Zapadni Balkan.
Za rezoluciju usvojenu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu je bio nadležan Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor u kojem ju je podržao i hrvatski neovisni eurozastupnik Mislav Kolakušić, a na davanje mišljenja pozvan je Odbor za promet i turizam.
Valter Flego, eurozastupnik IDS-a i član Odbora za promet i turizam, naglašava da "prometni projekti na koridorima moraju biti nacionalni prioritet svih članica, usklađeni s transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T)".
"Danas smo učinili izuzetni korak ka daljnjem povezivanju Hrvatske, željezničkim i cestovnim koridorima, s ostatkom Europe. Naime, usvojena Rezolucija o velikim prometnim projektima u EU u svojoj srži govori o činjenici da nacionalni prometni prioriteti moraju biti usklađeni s EU prometnim ciljevima, odnosno s TEN-T mrežom. To je izuzetno važno uoči nadolazećih parlamentarnih i EU izbora u RH, budući da ne želimo mijenjati strateške europske prometne prioritete svakih par godina - ovisno o rezultatima izbora", rekao je Flego za Hinu.
Spoj Istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta, spoj Zagreb-Maribor-Graz, spoj Rijeke prema Italiji...
"Posebice me veseli činjenica što su prepoznati kao prioriteti oni pravci koji spajaju dvije ili više država, poput spoja Istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta ili spoja Zagreb-Maribor-Graz ili pak spoja Rijeke, preko Slovenije, do Italije. Takav dugoročni pristup osigurava nesmetano izvođenje planiranih dionica u TEN-T koridorima te najiskrenije apeliram na Vladu RH da bude spremna s projektima kako bi već sljedeće godine mogla operativno povlačiti ogroman novac od planiranih 26 milijardi eura za realizaciju spomenutih koridora", kaže hrvatski eurozastupnik.
Flego je u priopćenju istaknuo da prometno povezivanje Hrvatske mora biti strateški cilj Vlade RH te da rezolucija stavlja naglasak na nadzor i kontrolu trošenja europskog novca i traži donošenje Europskog ubrzanog postupka za projekte u TEN-T mreži.
"Time će se konačno stati na kraj blokiranju projekata od šireg europskog značaja i ubrzati procesi dovršetka TEN-T mreže! (...) Istarski ipsilon i poveznica sa Slovenijom ulaskom Hrvatske u Schengen tako postaju ključni infrastrukturni projekti, ne samo Hrvatske nego EU u cjelini, što je danas potvrdio i Europski parlament. Još jednom apeliram na Vladu RH i Ministarstvo da budemo spremni te da sa slovenskom stranom riješimo pitanje poveznice Ipsilona na slovenske autoceste", zaključio je Flego.