Europska komisija službeno je proglasila Španjolsku, Italiju, Grčku i Cipar zemljama "pod migracijskim pritiskom" u svom prvom Godišnjem izvješću o azilu i migracijama. Ova odluka, predstavljena jučer, znači da će ove četiri mediteranske zemlje, koje su se prošle godine suočile s "nerazmjernim brojem" dolazaka migranata, tijekom 2026. godine dobiti pomoć od ostatka Unije kroz novi sustav preseljenja tražitelja azila ili financijskih doprinosa, piše Euronews.
Ova procjena temelj je za aktivaciju takozvanog Godišnjeg fonda solidarnosti, mehanizma koji određuje ukupan broj tražitelja azila za preseljenje i iznose financijskih kompenzacija. Iako prijedlog fonda još nije javan, o njemu će raspravljati države članice, koje bi konačnu odluku o veličini i udjelima solidarnosti trebale donijeti do kraja ove godine.
Svaka država članica, osim onih pod pritiskom, morat će doprinijeti razmjerno svojoj populaciji i BDP-u. Na raspolaganju su im tri opcije: preseljenje određenog broja tražitelja azila, plaćanje 20.000 eura po osobi koju ne presele ili financiranje operativne podrške u državama koje su najviše opterećene. Zakonom je utvrđen minimalni kapacitet fonda od 30.000 preseljenja i 600 milijuna eura financijskih doprinosa.
Izvješće Komisije identificira i 12 država "u riziku od migracijskog pritiska", a među njima je i Hrvatska, uz Belgiju, Bugarsku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Francusku, Latviju, Litvu, Nizozemsku, Poljsku i Finsku. Od ovih se zemalja zahtijeva da pruže solidarnost, no njihova će se situacija ponovno procjenjivati kako bi se izbjegle nerazmjerne obveze.
Uz to, Hrvatska se nalazi i u trećoj skupini zemalja klasificiranih kao one koje se suočavaju sa "značajnom migracijskom situacijom", zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Austrijom i Poljskom. Iako i one moraju sudjelovati u mehanizmu solidarnosti, mogu zatražiti izuzeće od svojih kvota, koje potom mora potvrditi Komisija i odobriti druge države članice.
Međutim, sustavu predviđenom Paktom o migracijama i azilu i dalje se protive neke države članice. Mađarski premijer Viktor Orbán, poljski Donald Tusk i slovački Robert Fico već su najavili da neće provoditi pravila EU-a, jer ne žele doprinijeti ni financijski ni prihvatom migranata. "Poljska neće prihvaćati migrante prema Migracijskom paktu. Niti ćemo plaćati za to", napisao je Tusk na društvenim mrežama.
Europski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner potvrdio je da Budimpešta i Varšava Komisiji nisu čak ni predstavile svoj plan provedbe Pakta. Visoki dužnosnik EU-a izjavio je za Euronews kako bi odbijanje doprinosa predstavljalo "kršenje obveza prema pravu EU-a", što bi moglo dovesti do postupka zbog povrede prava protiv tih zemalja kada uredba stupi na snagu u lipnju 2026. godine.
Prema izvješću Komisije, opća migracijska situacija u EU-u se poboljšala, s ilegalnim prelascima granica smanjenim za 35% u razdoblju od srpnja 2024. do lipnja 2025. godine. Unatoč tome, Komisija kao ključne izazove s kojima se Unija i dalje suočava navodi neregularne dolaske, neovlaštena kretanja migranata unutar EU-a te instrumentalizaciju migracija od strane Rusije i Bjelorusije.