Turska i Kazahstan potpisali su u četvrtak u Astani Deklaraciju o vječnom prijateljstvu i proširenom strateškom partnerstvu, čime su postavili cilj bilateralne trgovine od 13 milijardi eura. Tijekom državnog posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana produbljena je suradnja u obrambenom, energetskom, prometnom i digitalnom sektoru, piše Euronews.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev, čija zemlja provodi višesmjernu vanjsku politiku uravnotežujući odnose s Rusijom, Kinom, Zapadom i Turskom, opisao je Tursku kao "zlatni most" koji povezuje Europu i Aziju. "Zahvaljujući vašoj uravnoteženoj i dalekovidnoj politici, utjecaj Ankare na globalnoj sceni neprestano raste", rekao je Tokajev Erdoğanu.
"Turska je sa svojim snažnim gospodarstvom i cijenjenom diplomacijom prepoznata kao 'zlatni most' koji povezuje Europu i Aziju, ali i čitav turkijski svijet", dodao je. Erdoğanu je ujedno uručen i novoosnovani Red Qoja Ahmeta Yasawija, nazvan po turkijskom sufijskom mistiku i pjesniku iz 12. stoljeća, čime je postao njegov prvi nositelj. Tokajev je tu čast opisao kao čin "dubokog simboličkog značenja", a Erdoğan ju je prihvatio kao gestu poštovanja prema turskom narodu i simbol bratstva dviju nacija.
Dvojica predsjednika supredsjedala su 6. sastankom Vijeća za stratešku suradnju na visokoj razini, a održan je i bilateralni poslovni forum. Erdoğan je naglasio važnost dostizanja ciljane trgovinske razmjene od 13 milijardi eura, što je gotovo trostruko više od sadašnje razine.
"Da bismo postigli taj cilj, smatramo važnim osigurati provedbu akcijskog plana od 67 točaka koji je usvojen na 14. sjednici Međuvladine komisije za gospodarsku suradnju u Astani 15. travnja", rekao je.
Bilateralna trgovina porasla je za gotovo 9 posto, na više od 4.5 milijardi eura. U Kazahstanu posluje oko 4000 turskih tvrtki, a Ankara je među pet najvećih trgovinskih partnera te zemlje. Turska ulaganja u Kazahstan iznose više od 5 milijardi eura, dok kazahstanska ulaganja u Tursku premašuju 2 milijarde eura.
Potpredsjednik kazahstanske vlade Serik Žumangarin izjavio je da je dovršeno 100 investicijskih projekata vrijednih gotovo 3.5 milijardi eura, dok je još 50 slične vrijednosti u tijeku. Kazahstan namjerava povećati svoj izvoz u Tursku na gotovo 573 milijuna eura.
Što se tiče prometa, Tokajev je potvrdio planove za proširenje Transkaspijskog međunarodnog prometnog puta, koji povezuje Kinu s Europom preko Kazahstana, Kaspijskog jezera, Azerbajdžana, Gruzije i Turske. Prema njegovim riječima, željeznički teretni promet između dviju zemalja ove je godine porastao za 35 posto, a cestovni za 5 posto.
"Dogovorili smo se da ćemo poboljšati potencijal Transkaspijskog međunarodnog prometnog puta provedbom niza projekata", rekao je, pozivajući turske ulagače da povećaju sudjelovanje putem luka Aktau i Kuryk.
U energetskom sektoru Kazahstan je pozdravio planove tvrtke Turkey Petrolleri Anonim Ortaklığı za ulazak na kazahstansko tržište. Tokajev je pozvao turske tvrtke da sudjeluju u rudarskim projektima, navodeći njihovu stručnost u metalima, preradi i proizvodnji litija.
Poljoprivredna trgovina porasla je lani za 25 posto, na gotovo 327 milijuna eura, a Kazahstan je predložio plan za poljoprivrednu suradnju za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Deklaraciju je pratio niz bilateralnih sporazuma koji pokrivaju područja od pravne pomoći i zaštite ulaganja do proizvodnje bespilotnih letjelica i suradnje u obrazovanju. Na digitalnom planu očekuje se da će kazahstanski Kaspi.kz podržati tursku platformu za e-trgovinu Hepsiburada.
Posjet se događa uoči neformalnog summita čelnika Organizacije turkijskih država (OTS) koji se sutra, 15. svibnja, održava u Turkistanu na temu "Umjetna inteligencija i digitalni razvoj". OTS, osnovana 2009. godine, okuplja Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tursku i Uzbekistan, dok Mađarska i Turkmenistan imaju status promatrača. Turska neformalno predvodi organizaciju, a Kazahstan ima najveće gospodarstvo nakon Turske.
Ovaj posjet događa se u trenutku kada je ruski rat u Ukrajini poremetio tradicionalne kopnene trgovačke putove između Europe i Azije, što je ubrzalo napore srednjoazijskih država da diversificiraju partnerstva i smanje gospodarsku ovisnost o Moskvi.